General Slobodan Praljak tvrdi da, izuzev na području oko Dubrovnika u aprilu 1992. godine, oružane snage Hrvatske nisu ulazile na teritoriju BiH. On, međutim, potvrđuje da se tokom rata na bosanskohercegovačkih ratištima borilo oko 13.000 dobrovoljaca koji su primali plaće i ostvarivali druga prava u Hrvatskoj


Bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO Slobodan Praljak je u nastavku svjedočenja u svoju odbranu rekao da se na teritoriji BiH tokom rata borilo oko 13.000 "dobrovoljaca" iz Republike Hrvatske. Ti vojnici su tokom cijelog svog angažmana na bosanskohercegovačkim ratištima primali plaće i ostvarivali sva druga prava u Hrvatskoj dok su u BiH, prema riječima optuženog, bili "samo dobrovoljci", kao što je bio i on sam.

Praljak je naveo da je slanje dobrovoljaca bilo motivisano brzim napredovanjem srpskih snaga koje su prijetile da zauzmu cijelu BiH i potom izbiju na granice prema Hrvatskoj. Da se to dogodilo Hrvatsku - "koja je ionako jedva disala" pretrpana izbjeglicama – pogodio bi novi izbjeglički talas. Osim toga, prema riječima optuženog, Hrvatska je osjećala "obavezu" da pomogne susjednoj zemlji pošto se veliki broj građana BiH uključio u odbranu Hrvatske 1991. godine.

Osim dobrovoljaca na teritoriji BiH, prema Praljku, tokom rata nije bilo regularnih snaga Hrvatske Vojske (HV), kao što su to tvrdili neki svjedoci optužbe, među kojima i pojedini posmatrači Evropske zajednice. Po riječima optuženog, bilo je "neukih" posmatrača koji su vidjeli dva ili tri vojnika s oznakama HV a onda izvijestili da su vidjeli cijelu postrojbu. Jedini put kada je, po Praljku, HV ušla na teritorij BiH je bilo u slučaju odbrane Dubrovnika u aprilu 1992. godine.

Pošto je Praljak naveo da je prije jula 1993. godine, kada je imenovan za zapovjednika Glavnog stožera HVO, više puta odlazio na bosanskohercegovačko ratište, sudije je zanimala priroda tih posjeta s obzirom na činjenicu da je u to vrijeme bio pomoćnik ministra odbrane Hrvatske. Praljak je odgovorio da je išao "kao dobrovoljac" kako bi "pomogao" da ne dođe do izbijanja sukoba između HVO i Armije BiH. On tvrdi da nikada nije dobijao nikakva zaduženja od strane svojih pretpostavljenih nego da bi "jednostavno sjeo u auto i odvezao se u Hercegovinu".

Pored sebe, Praljak je kao primjer "dobrovoljca", spomenuo i unuka Franje Tuđmana koji je jedan dio rata proveo u Čapljini, ali nije znao odgovoriti na pitanje sudija na koji način je njemu i ostalim vojnicima HV koji su se, kako tvrdi, dobrovoljno borili u BiH, taj staž zabilježen u vojnim knjižicama.

Iskaz Slobodana Praljka se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja