Slobodan Praljak smatra da su na porast ratnog kaosa u BiH utjecali svi – od Srba do međunarodne zajednice i Armije BiH – svi osim Hrvata. Bivši lideri Herceg Bosne i Hrvatske su, prema njegovim riječima, činili sve što je bilo u njihovoj moći da se nose sa tim kaosom


General Slobodan Praljak se u nastavku svjedočenja u svoju odbranu obilato služio citatima iz knjiga koje su napisali bivši američki predsjednik Bil Klinton/Bill Clinton, britanska premijerka Margaret Tačer/Margaret Thatcher, austrijski ministar inozemnih poslova Alojz Mok/Alois Mock i drugi.

Prema generalu Praljku, velike sile poput SAD, Velike Britanije i Francuske su imale različite stavove o raspadu bivše Jugoslavije i načina prevencije i smirivanja sukoba. Takvi "nesigurni"stavovi međunarodne zajednice su, po Praljku, znatno utjecali na proizvodnju kaosa u BiH koji se, kako je rekao, sada pripisuje njemu i drugim hrvatskim liderima iz tog vremena.

Praljak je, između ostalog, citirao dijelove Klintonove knjige pod nazivom "Moj život" u kojima američki predsjednik objašnjava kako je izvršio pritisak na Tuđmana i Izetbegovića da potpišu sporazum o federaciji, kako bi ona kasnije stupila u konfederaciju sa Hrvatskom. "Šta je to ako nije podjela Bosne", upitao je Praljak izražavajući čuđenje takvom stavu američkog predsjednika.

Praljak je, potom, izložio i teoriju po kojoj su Srbi izazvali hrvatsko-muslimanski sukob u BiH. Srbi su, kako je obrazložio, protjerali veliki broj Muslimana koji su se, potom, u najvećem broju naselili u srednjoj Bosni. To je, kaže Praljak, prepoznala bivša britanska premijerka koja je u svojoj knjizi "Ratovi na Balkanu" napisala da je dolazak izbjeglica u srednju Bosnu poremetio etničku ravnotežu Hrvata i Muslimana, što je pridonijelo izbijanju otvorenog rata između pripadnika ta dva naroda u martu 1993. godine.

Pošto međunarodna zajednica nakon napada JNA na Sloveniju i Hrvatsku nije priznala tim zemljama pravo na samoodbranu, niti je osudila srpsku agresiju i zaprijetila vojnom intervencijom, nivo kaosa u BiH se povećavao a samim tim, kaže Praljak, i broj "emocionalno nekompenziranih" ljudi koji su žudjeli za osvetom. U takvoj situaciji, objasnio je, hrvatsko političko i vojno rukovodstvo se "uprkos ogromnom trudu" nije moglo nositi sa problemima, niti je nad onima koji su činili zločine postojala kontrola.

Praljak je, između ostalog, ustvrdio da je Alija Izetbegović u međuvremenu shvatio da se za pregovaračkim stolom stranama priznaju područja koja su pod njihovom kontrolom, pa je nastojao da zauzme što je moguće više teritorije. "Pošto nije mogla uzeti teritorije od Srba, Armija BiH se okrenula prema Hrvatima", tvrdi Praljak.

Odbrana bivšeg zapovjednika Glavnog stožera HVO će u nastavku njegovog svjedočenja takve tvrdnje nastojati dokazati koristeći se knjigama koje su po okončanju rata napisali bosanski generali i bivši zapovjednici Armije BiH, Sefer Halilović i Rasim Delić.

Dijeljenje sadržaja