U nastavku svjedočenja general Slobodan Praljak je negirao zločine u Mostaru uključujući i rušenje Starog mosta optužujući Armiju BiH da je 9. maja 1993. godine napala položaje HVO, a ne obratno kako to tvrdi tužilac


Bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO Slobodan Praljak je u nastavku svog iskaza negirao navode tužioca da je 9. maja 1993. godine HVO napao Mostar. Naprotiv, tvrdi on, Armija BiH je tog dana napala položaje HVO i tako sama izabrala da umjesto samo Srba za neprijatelje ima i Hrvate. Za sada, međutim, nije ponudio dokaze za takvu tvrdnju.

Praljak je ponovio svoju raniju tvrdnju da je Mostar razoren artiljerijom JNA što, po njemu, dokazuje knjiga "Urbicid" u čijoj izradi je, pored ostalih, i sam sudjelovao. Što se tiče učešća hrvatskih snaga u razaranju grada Praljak tvrdi da je HVO pod njegovom komadnom na istočni Mostar ispalio samo oko 600 granata što je, po njemu, "mizeran broj". Do tog podatka je došao brojanjem ispaljenih granata navedenih u izvještajima pripadnika međunarodnih mirovnih snaga.

Osim razaranja Mostara Praljak je negirao i odgovornost za rušenje Starog mosta, tvrdeći da se u pozadini cijele priče o tome kako je HVO srušio most krije "prljava igra" u koju je upleten i izvjesni Škot. Taj Škot se, po Praljkovim riječima, "eto baš sjetio da pred sami pad snima most", aludirajući pri tome na snimak rušenja prikazan tokom dokaznog postupka optužbe. Naglasio je da se u trenutku rušenja Starog mosta on nalazio blizu Zagreba, pošto je tog jutra predao dužnost zapovjednika Glavnog stožera.

Praljak još tvrdi da istočni Mostar nikad nije bio pod opsadom snaga HVO kako stoji u optužnici pošto se, kako je objasnio, u taj dio grada cijelo vrijeme sukoba moglo bezbjedno ući i izaći cestom koja vodi prema Jablanici. Armija BiH je, prema njegovim riječima, novinare vodila preko planina iz propagandnih razloga.

Osim što je negirao zločine u Mostaru, uključujući i snajperska djelovanja, Praljak je tvrdio da se ne može vjerovati ni transkriptima sa sastanaka sa bivšim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom pošto su oni do suda stigli na "nelegalan" način, "privatnom odlukom" aktuelnog hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. On je dodao da je Tuđman tajno snimao te sastanke kako bi mu poslužili kao građa za neke istorijske opservacije nakon rata.

Nakon što je Praljak rekao da mu je Tuđmanov sin Miroslav jednom prilikom rekao da su audio zapisi tih sastanaka nakon nekog vremena brisani, predsjedavajući sudija ga je upitao kako to da je hrvatski predsjednik snimao sastanke radi istorije, a onda ih brisao. Praljak je odgovorio kako su trake u to vrijeme bile skupe za jednu zemlju u ratu.

Praljak je, još, opširno govorio o problemu jezika, pomoći koju je Hrvatska uputila BiH tokom rata, kao i o, kako je rekao, "navodnoj" podjeli BiH u Karađorđevu. Pošto je optuženi na sva pitanja uglavnom davao jako dugačke odgovore sudije su ga više puta upozoravale da pokuša svjedočiti o činjenicama i skrati svoje odgovore, koliko je to moguće. Njegov iskaz se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja