Francuski pogledi na pokušaj hapšenja Dragana Gagovića

"Ratni zločinci ne smiju ostati nekažnjeni... Mi želimo odgovoriti na zahtjeve Međunarodnog tribunala za ratne zločine, dakle, i dalje hapsiti ratne zločince. To ćemo činiti i ubuduće."

Ova izjava premijera Lionela Žospena (Jospin), nakon što su francuski vojnici u pokušaju hapšenja ubili Dragana Gagovića (38) možda na najzvaničniji način odražava želju zvaničnog Pariza da anulira dosadašnje optužbe, posebno od strane američke javnosti i haškog tužilaštva, da su francuske snage u sastavu Sfor "uzdržane i pasivne" u planiranju i realizovanju hapšenja osoba među bosanskim Srbima, osumnjičenih za ratne zločine.

Sudeći prema Žospenovoj izjavi, ali i prvim reakcijama portparola američkog Stejt departmenta (State Departmenta), Džejmsa Rubena (James Rubin), Pariz i Vašington su najzad progovorili istim jezikom.

Žospenova izjava se u Parizu istovremeno tumači i kao zvanično (i definitivno) odbacivanje stava izvjesnih vojnih i vladinih krugova Francuske da radikalnim potezima, koji ne mogu biti lišeni sile, ne treba izlagati riziku održavanje i onako nesigurnog mira u Bosni. Takav stav već tri godine je služio kao opravdanje za francusku pasivnost na terenu. Fočanska akcija se zato u krugovima bliskim francuskoj vladi tumači i kao "vrlo transparentan" oblik demantija glavne tužiteljice Haškog tribunala Luiz Arbur (Louise Arbour), koja je prije godinu dana izjavila da se ratni zločinci u francuskom sektoru u Bosni osjećaju potpuno sigurni.

Ima vjerovatno još "grijehova" pripadnika francuskih snaga u Bosni koje bi Pariz želio sada amortizirati. Među njima je onaj majora Erve Gurmelona (Herve Gourmelon), kojeg je Washington Post optužio da je pomrsio konce jednom strogo čuvanom planu za hapšenje Radovana Karadžića. Najnoviji slučaj je major Pjer-Anri Binel (Pierre-Henri Bunel), francuska krtica otkrivena nedavno u kancelarijama NATO, koji je u ulozi "balkanskog špijuna u Briselu", tajnim službama SR Jugoslavije dostavljao planove eventualnih zračnih udara zapadne Alijanse u kontekstu sukoba na Kosovu.

U mnogim francuskim medijima se, ipak, od prošle subote osjeća uzdržanost u izvještavanju o slučaju "Gagović". Ugledni Le Monde, na primjer, koji svaki značajan događaj i komentariše, o fočanskoj akciji francuskih vojnika objavio je samo agencijske vijesti, a Liberation, tekst novinarke Helene Despić-Popović objavio je tek na osmoj strani.

Jedan analitičar francuskog Ministarstva inostranih poslova (ne dopuštajući da mu se navede ime) izjavio je dopisniku SENSE da se ta uzdržanost može tumačiti "trajnom i gotovo neotklonivom ambivalentnošću Francuske u odnosu na srpski kompleks, koji se reflektuje i na medije. Treba da imate na umu da je cjelokupni oficirski kadar na službi u Bosni obrazovan u visokim vojnim školama u čijim udžbenicima i danas piše da Francusku i Srbiju veže tradicionalno prijateljstvo, jer nikad u istoriji ratovanja nisu bili na suprotnim stranama" - izjavio je nas diplomatski izvor.

Na izjavu premijera Žospena da bi "Francuska bila sretnija da je Gagović živ sproveden u Hag", većina komentatora u pariškim medijima dodaje da je proces ovom optuženiku mogao biti prilika i za rasvjetljavanje ratne uloge još nekih poznatih likova u redovima bosanskih Srba, koji još uvijek nisu na javnoj listi osumnjičenih, "ali su odgovorni za etničko čišćenje više od 16.000 fočanskih Muslimana tokom 1992. godine.

Francuski mediji najčešće pominju Velibora Ostojića, ex-ministra za informisanje, kako navode francuski mediji, a sada član tripartitne komisije za ljudska prava u BiH, "imenovan uz saglasnost vlasti u Sarajevu". Uz njega, Liberation pominje i Vojislava Maksimovića, kao "jednog od naredbodavaca u Foči 1992., a sada čelnika opštine srpskog dijela Sarajeva, kao i Petka Čančara, pomoćnika u kabinetu aktuelnog predsjednika vlade Republike srpske, Milorada Dodika.

Povodom akcije u Foči francuski mediji citiraju i najnoviji izvještaj Hjumen Rajts Voč (Human Rights Watch), po kojem još šest osoba iz "fočanske optužnice" potpuno normalno živi u Foči, "koja je postala njihova oaza nakon što su gradsku vlast osvojili ekstremisti iz Srpske radikalne stranke. Među njima je, po HRV, i Radovan Karadžić koji se, navodno, krije u jednoj kući u blizini Foče. Drugi se ne kriju.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja