Američka reagovanja na optužnicu protiv Miloševića

Američka diplomatija je još u ranim fazama krvoprolića u bivšoj Jugoslaviji ukazivala na odgovornost Slobodana Miloševića za zločine genocidnih razmjera: tadašnji državni sekretar Lorens Iglberger (Lawrence Eagleburger) nazvao ga je krajem 1992. "krvnikom s Balkana". Sam predsjednik Klinton (Clinton) je od početka najnovijeg talasa masovnog "etničkog čišćenja" na Kosovu u više navrata usporedio ulogu Miloševića u progonima na Balkanu s ulogom Hitlera u nacističkim progonima u Drugom svjetskom ratu.

Ali, Vašington je dugo održavao poziciju podrške zakonitom procesu, ostavljajući Tribunalu za ratne zločine da izvodi pravne kvalifikacije Miloševićeve odgovornosti i održavajući diplomatske kontakte s jugoslovenskim predsjednikom u funkciji zaustavljanja nasilja na Balkanu. Američki diplomata s najvećim iskustvom u kontaktima s Miloševićem, Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) - objašnjavajući svoje brojne susrete s Miloševićem u nastojanjima za okončanje rata u Bosni i nasilja na Kosovu - kaže kako je Vašington bio prisiljen da tretira "podmetača vatre kao vatrogasca", sve dok je Milošević taj koji donosi odluke u Beogradu.

Holbruk se u vrijeme pregovora o Bosni 1995. godine na Miloševićev prijedlog susreo u Beogradu i sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem ali, kako naglašava, nije želio da se rukuje s njima. Kad je juče najavljeno podizanje optužnice protiv Miloševića, u prvim reagovanjima u Vašingtonu postavljeno je pitanje: neće li to sada otežati diplomatska nastojanja za miroljubivi rasplet na Kosovu?

Odgovor iz zvaničnih krugova je - ni Sjedinjene Države, ni NATO, i nemaju potrebe da pregovaraju s Miloševićem jer on savršeno dobro zna šta mora učiniti da bi se obustavila kampanja bombardovanja u Srbiji a postoje brojni putevi da Beograd pokaže spremnost na prihvatanje uslova NATO. Osim toga, otkako je Holbruk u martu prešao i "ekstra milju" u ubjeđivanju Miloševića da prihvati mirovni plan kako bi se izbjeglo bombardovanje, Vašington je kontaktirao sa njim isključivo preko ruskog posrednika Viktora Černomirdina.

"Ne vjerujem da bi ijedan zapadni lider više i želio da sjedne s Miloševićem" - izjavio je nedavno u posjeti Vašingtonu bivši tužilac Tribunala Ričard Goldston (Richard Goldstone) koji se zalagao za podizanje optužnice na osnovu komandne odgovornosti Miloševića za zločine protiv čovječnosti koje provode trupe pod njegovom kontrolom.

Američki državni sekretar Medlin Olbrajt (Madeleine Albright), povodom podizanja optužnice protiv Miloševića, ponovila je zvanični stav Vašingtona: podršku Tribunalu da ide do kraja - tamo kud vode dokazi.

U Sjedinjenim Državama brojne grupe su još u toku rata u Bosni zahtijevale podizanje te optužnice a oba doma američkog Kongresa donosila su rezolucije kojima se od administracije tražilo da pruži Tribunalu svu potrebnu pomoć u sakupljanju dokaza za takvu optužnicu.

Dok je, iz uske pravno-tehničke perspektive, još i mogla da se izvrdava direktna veza između Miloševića i ratnih zločina u Bosni - iako su oficiri srpske vojske primali plate iz Beograda a Milošević više puta pokazao da ima direktnu kontrolu nad političkim i vojnim vođama bosanskih Srba - masovne razmjere etničkog progona na Kosovu i obilje dokaza prikupljenih praktično u isto vrijeme dok se zločini događaju učinili su podizanje optužnice neminovnim.

Pretendent na predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, senator iz Arizone Džon Mekejn (John McCain), izjavio je kako je "uvijek osjećao da Milošević treba da bude optužen" i dodao: "Mislim da je on jedan od najtežih ratnih zločinaca. Ionako nikad nisam mislio da treba da pregovaramo sa njim. Treba da ga pobijedimo".

Kemal Kurspahić

Dijeljenje sadržaja