Takvo mišljenje izrazilo je i troje eksperata na jučerašnjem saslušanju pred Helsinškim komitetom američkog Kongresa

Hoće li Međunarodni tribunal za ratne zločine u Hagu podići optužnicu protiv Slobodana Miloševića? Predsjednik vašingtonske Koalicije za međunarodnu pravdu Mark Elis (Ellis) kaže ovih dana kako su najteža zlodjela u nadležnosti Tribunala "zločini protiv čovječnosti" i "genocid" i da jugoslovenski predsjednik treba da bude optužen po oba osnova.

Takvo mišljenje izrazilo je i troje eksperata na jučerašnjem saslušanju pred Helsinškim komitetom američkog Kongresa, čiji je predsjedavajući - republikanski kongresmen iz Nju Džerzija Kris Smit (Chris Smith) - izjavio kako planira predložiti kongresnu rezoluciju koja će od administracije zahtijevati agresivniju zakonsku akciju protiv Miloševića. Oba kongresna doma su već prošle godine usvojila rezolucije kojima traže od američke vlade da haškom Tribunalu stavi na raspolaganje sve dokaze o Miloševićevoj odgovornosti za ratne zločine.

Elis - u članku u nedjeljnom "Vašington postu" (The Washington Post) - postavlja i pitanje da li bi se Milošević, da je optužen za masovna ubistva koja su srpske snage uz podršku iz Beograda počinile u Bosni, tako bezobzirno upustio u kampanju "etničkog čišćenja" Kosova od svog albanskog stanovništva.

"Jedan često previđani ali važan elemenat (ženevske) konvencije iz 1948. godine jeste da osoba može biti optužena ne samo za činjenje genocida, nego i za učešće u zavjeri da se počini genocid, za poticanje na genocid, za pokušaj genocida ili za saučesništvo u genocidu. Naglasak je na tome da se krivična odgovornost proširuje i mimo onih koji obavljaju fizički čin koji rezultira genocidom. Ukratko, politički arhitekti poput Miloševića nisu manje odgovorni od snaga koje provode taj pokolj. Nema imuniteta za genocid" - kaže Elis.

Miloševićeva odgovornost za zločine od Bosne do Kosova ovih dana se u Americi snažno naglašava i u vezi s tekućim diplomatskim inicijativama za okončanje kosovske tragedije. Dvije ovdašnje organizacije za ljudska prava, na primjer, javno su tražile od komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Meri (Mary) Robinson da za vrijeme svog tekućeg balkanskog putovanja izbaci iz programa razgovor s Miloševićem pošto bi, kako kažu, to moglo da mu da legitimitet u vrijeme dok njegove snage provode pokolj i progone na Kosovu. Brojni članovi Kongresa i komentatori, takođe, upozoravaju protiv bilo kakvog sporazuma o Kosovu koji bi potisnuo u drugi plan odgovornost za počinjene zločine.

I dvoje haških tužilaca, bivši - Južnoafrikanac Ričard Goldston (Richard Goldstone) i sadašnji - Kanađanka Luiz Arbur (Louise Arbour) - ovih dana su u Sjedinjenim Državama tražili još snažniju podršku Vašingtona za aktivnosti Haškog tribunala. Goldston je, kao bivši tužilac, svakako oslobođen obaveze na uzdržanost u javnim nastupima i on se otvoreno zalaže za podizanje optužnice protiv jugoslovenskog predsjednika.

"Optužnica bi onemogućila bilo kakve pregovore s Miloševićem, ali ja se nadam da nijedan zapadni vođa ionako ne bi sjeo sa njim" - izjavio je Goldson. Arburova je tražila, prije svega, pristup najstrože čuvanim obavještajnim izvorima Zapada, uključujući i satelitske snimke koji pokazuju nove masovne grobnice i čak prisustvo konkretnih jedinica na mjestu zločina i elektronske snimke razgovora između komandnih centara koji povezuju sa zločinima najviše nivoe vojnog i političkog odlučivanja - sve do Miloševića. Ona je ovdje izjavila kako bi najjača poruka o ozbiljnosti situacije za Miloševića bilo hapšenje Karadžića i Mladića a Goldston kaže: "Da su oni uhapšeni kad su podignute optužnice, možda bi to čak preduprijedilo sadašnje zločine na Kosovu".

Kao neku vrstu javne tajne Haškog tribunala američki mediji više puta su u posljednje vrijeme objavili postojanje posebnog istražnog tima koji se bavi dokumentovanjem upravo Miloševićeve odgovornosti.

Kemal Kurspahić

Dijeljenje sadržaja