Ako nastavi sadašnjim ritmom, Haški tribunal ne može okončati svoj mandat prije 2016. godine

Na četiri paralelna procesa, koji se u ovom trenutku vode u Haškom tribunalu, sudi se jedanaestorici optuženih za ratne zločine. U devet novih procesa, koji su u tzv. predraspravnoj fazi, sudiće se sljedeće dvije godine petnaestorici preostalih optuženika, koji su u pritvoru. Među njima je i Momčilo Krajišnik, koji će - ukoliko se aktivnosti Tribunala nastave sadašnjim tempom - pred Pretresno vijeće izići u maju 2002., a suđenje bi mu se u najboljem slučaju moglo završiti u maju 2003.

To su podaci iz najnovijeg izvještaja koji je predsjednik Haškog tribunala Klod Žorda (Claude Jorda) podnio Savjetu bezbjednosti UN. Žorda je ukazao na probleme s kojima se susreće, posebno u pogledu dužine procesa, nastojeći da na osnovu šestogodišnjih iskustava predvidi koliko bi još trebalo da traje mandat Haškog tribunala.

Od dosadašnjih procesa "najbrži" je bio onaj Anti Furundžiji: trajao je šest mjeseci i dva dana. Najduže se sudilo Tihomiru Blaškiću – dvije godine i sedam mjeseci. U prosjeku, suđenja su trajala godinu dana, a predraspravni postupak deset mjeseci.

Ako se ništa ne bi promijenilo u praksi i "produktivnosti" sudskih vijeća, četiri procesa, koja se u ovom trenutku održavaju paralelno - Kordić, Krstić, Omarska i Foča - ne mogu se završiti prije kraja ove godine, a devet, koji su u pripremi za petnaest uhapšenih, okončala bi se sa istekom 2003. godine.

Međutim, kako je obrazložio Žorda u izvještaju Savjetu bezbjednosti, ritam hapšenja onih koji su na "javnim" optužnicama intenziviran je, pa se, u prosjeku, svakog mjeseca broj zatvorenika u pritvornoj jedinici u Ševeningenu povećava za jedan. "Prema tome, može se očekivati da će za tridesetak mjeseci biti uhapšeno preostalih 30 osumnjičenih za ratne zločine za kojima je izdata potjernica", rekao je Žorda. Među tih trideset koji će, prema Žordi, biti uhapšeni u narednih 30 mjeseci su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, kao i Slobodan Milošević i četiri visoka funkcionera SR Jugoslavije. Njima bi se sudilo na 13 procesa, koji bi mogli početi najranije krajem 2003. Ako tada ne bude više od tri pretresna vijeća, koliko ih je sada i ako suđenja, po dosadašnjim mjerilima, budu trajala po godinu dana, Haški tribunal bi samo oko ovih predmeta imao posla do 2007. godine.

Ni to, međutim, nije kraj. Žorda je naveo podatke tužilaštva da je u toku "36 novih istraga" protiv najmanje 150 osumnjičenih na visokim pozicijama odgovornosti. Kad se te istrage završe, pod pretpostavkom hapšenja svih osumnjičenih, uslijedilo bi 29 suđenja, koja bi mogla početi tek 2007. i potrajati najmanje devet godina. Znači, Haški tribunal ne bi mogao okončati ni predviđena prvostepena suđenja prije 2016., ne računajući da bi svaki od tih procesa imao nastavak u žalbenom vijeću.

Zbog svega toga predsjednik Haškog tribunala se u Savjetu bezbjednosti založio za radikalne reforme i strukture i procedura Haškog tribunala. Među najznačajnijim je uvođenje institucije "ad hoc" sudija koje bi "priskakale" u pomoć u trenutku kada je neki slučaj spreman za početak suđenja, a ostala pretresna vijeća angažovana na drugim suđenjima. Uz te promjene predviđena prvostepena suđenja bi trajala pet godina manje, što znači da bi se, umjesto 2016., mogla završiti 2011. godine, zaključio je svoj izvještaj predsjednik Haškog tribunala Klod Žorda.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja