Odjeci zahtjeva "Ljekara bez granica" da francuski parlament formira komisiju koja će ispitati okolnosti pada Srebrenice

Poslanik Pol Kile (Paul Quilès), koji je predsjednik parlamentarne komisije za odbranu, izjavio je za francuski dnevnik "Mond" (Le Monde) da je "spreman da diskutira o mogućnosti da se ispitaju događaji u Srebrenici 1995. godine". Kile je bio na čelu poslaničke grupe kojoj je Parlament dao zadatak da ispita ulogu Francuske u zbivanjima u Ruandi. "Slična misija u vezi sa Srebrenicom nije isključena", rekao je on, "ali pod uslovom da se istraga unaprijed ne zasniva na optužbi protiv Francuske".

To je prva "opipljiva" reakcija na zahtjev organizacije "Ljekari bez granica"(MSF) da Parlament formira komisiju koja će ispitati odgovornost Francuske za pad "zaštićene zone" Srebrenice i masakr njenih stanovnika koji je uslijedio. Taj zahtjev biće proučen u septembru, kad se poslanici vrate s godišnjeg odmora.

Otkako brojka od 7.414 žrtava u Srebrenici, koju je ustanovila organizacija Amnesti internešnel (Amnesty international), figurira kao zvanična, nametnulo se pitanje da li je "prediplomatsko" priznanje Kofi Anana, izrečeno u ime Ujedinjenih nacija, dovoljno da "mrtvi počivaju u miru". Prema saznanjima SENSE, upravo to pitanje je motivisalo "Ljekare bez granica" da upute zahtjev za otvaranje parlamentarne istrage. "Izuzev Haškog tribunala, sve svjetske organizacije i zemlje koje su u okviru međunarodnih snaga nekim nitima bile vezane za zbivanja u julu 1995. najradije bi da srebreničke žrtve kao ratni statistički podatak smjeste u fijoku istorije", rekao je jedan član MSF uz objašnjenje da u odsustvu predsjednika organizacije Žan Erve Bradola (Jean Hervé Bradol) govori u svoje ime i uz uslov anonimnosti.

Ističući da uopšteno "mea culpa" Kofi Anana ne može prikriti nedostatnosti izvještaja UN o Srebrenici, ova ličnost kaže da je neoprostiva "ležernost" s kojom su Srebreničani prepušteni tadašnjim srpskim snagama i dodaje da u izvještaju UN nije ni postavljeno pitanje konkretne odgovornosti "po komandnoj liniji " u snagama UNPROFOR.

Zahtjev "Ljekara bez granica" bez sumnje će ponovo postati noćna mora francuskog generala Bernara Žanvijea (Bernard Janvier), koji je u vrijeme srebreničkih zbivanja bio komandant UNPROFOR za Bosnu i Hercegovinu. Jedno od pitanja koje je i do danas bez definitivnog odgovora je da li je on spriječio zračne udare avijacije NATO koje je, navodno, zahtijevao holandski bataljon, raspoređen u enklavi Srebrenice.

Nisu "Ljekari bez granici" prvi koji traže parlamentarnu istragu o Srebrenici. U novembru prošle godine, poslije govora Kofi Anana, poslanik Pjer (Pierre) Brana, član parlamentarne komisije za spoljne poslove, pokušao je takođe da je pokrene. Njegov zahtjev za formiranje istražne komisije, međutim, nije naišao na podršku ni u redovima socijalista, političke formacije kojoj i sâm pripada.

Dvije godine ranije, 1997., grupa poslanika je uputila "poslaničko pitanje" zašto se ne otvori istraga o ulozi Francuske u zbivanjima u Srebrenici. Odgovor je bio da je "Haški tribunal već otvorio istragu o zauzimanju grada i masakrima" i da bi se "paralelna istraga u francuskom parlamentu mogla protumačiti kao gest nepovjerenja". Protiv otvaranja istrage bili su i premijer Lionel Žospen (Jospin) i šef diplomatije Iber Vedrin (Hubert Védrine).

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja