Haškom tribunalu će biti teško da dokaže krivicu Slobodana Miloševića, piše moskovski dnevnik "Izvestija", dodajući da nema sumnje da će Karla del Ponte učiniti sve da bivši jugoslovenski predsjednik do kraja života ostane iza rešetki

"Da je konačna presuda Miloševiću već poznata nema nikakve sumnje, a njegovo oslobađanje od krivice teško da se može svrstati i u domen teoretskog", piše moskovski dnevnik "Izvestija", uz obrazloženje da sigurno zbog takvog epiloga, nije pokrenut "proces vijeka". Pitanje dakle nije u tome da li osuditi bivšeg jugoslovenskog predsjednika, već na kakvim pravnim osnovama mu izreći doživotnu robiju. A upravo tu Karlu del Ponte i njen tim očekuju problemi.

Pitanje političke odgovornosti diktatora za ratove na prostorima bivše Jugoslavije i smrt desetine hiljada ljudi je neosporna, zaključuje moskovski dnevnik. Međutim, potpuno drugo pitanje je pravna odgovornost. Kako dokazati da je upravo Milošević izdavao naredbe da se sprovede etničko čišćenje ili da se poubijaju zarobljenici? Gdje pronaći makar jedan takav dokument sa njegovim potpisom? Isto važi i za dokazivanje najteže optužbe - za genocid u Bosni, jer je u to vrijeme Milošević bio predsjednik Srbije i, formalno, nije mogao imati uticaja na taj rat. Njega su vodili Karadžić i Mladić i logično je da oni i odgovaraju za dvije najkrvavije epizode: opsadu Sarajeva i Srebrenicu. Za bosanska krvoprolića Milošević snosi političku i moralnu odgovornost, ali ni u kom slučaju krivičnu, smatra moskovski dnevnik, dodajući da je neosporno da je on i oružjem i finansijama pomagao srpsku stranu u Bosni, međutim, to još uvijek nije genocid.

Kosovski dosije kojim se Milošević tereti za masovno etničko čišćenje, moskovski list takođe ne vidi kao ozbiljnu i pravno zasnovanu činjenicu, svodeći ga prije pod propagandu. Da bi se donijela presuda neophodne su činjenice, a ukoliko se krene sa njihovim iznošenjem, upravo se one mogu okrenuti protiv optužbe. "Izvestija" ovdje za primjer navode podatak da do početka intervencije NATO , nije bilo masovnog protjerivanja Albanaca sa Kosova, a samo bombardovanje je uslijedilo ne zbog genocida , već zbog odbijanja Beograda da potpiše sporazum u Rambujeu. Što se tiče konkretnih optužbi o spaljivanju sela ili ubijanju albanskih zatvorenika, dokazati da je to naredio Milošević biće gotovo nemoguće, pošto su iskustva svih posljednjih lokalnih sukoba pokazala da takve odluke ne donose politički već vojni krugovi, navodi dnevnik.

Međutim, sve navedeno, dodaje list, ne važi i za prvu epizodu balkanskog rata - hrvatsku kampanju 1991. godine. "Izvestija" navodi da ona za Miloševića predstavlja najveću prijetnju, jer se tu krivica ne može , kao u Bosni, svaliti na lokalne lidere. Ratna dejstva prije 11 godina nisu vodili odredi krajinskih Srba, već jedinice regularne Jugoslovenske narodne armije (JNA). Upravo je ona odgovorna za Vukovar i upravo su njene granate padale po Dubrovniku. A bez naređenja Miloševića pohod na Dubrovnik, zaključuju "Izvestija", bio bi nemoguć.

Ratka Grigorova

Dijeljenje sadržaja