Bivši komandant Drinskog korpusa VRS tvrdi da je "imao nameru da prijavi ratne zločine", ali je od toga odustao iz straha da ne ugrozi sigurnost sebe i svoje porodice


Ne osporavajući da su se u Srebrenici, jula 1995., dogodili zločini za koje je optužen, general Radislav Krstić negira da je u njima igrao bilo kakvu ulogu. Prema njegovoj verziji događaja, cilj operacije "Krivaja '95" u kojoj je učestvovao najpre kao načelnik štaba, a potom i kao komandant Drinskog korpusa VRS, je bio da se fizički razdvoje enklave Srebrenica i Žepa, kako bi se onemogućile "diverzantsko-terorističke" akcije 28. Divizije Armije BH, koja je delovala na tim prostorima. A onda je, tvrdi general Krstić, 10. jula 1995. komandant Glavnog štaba VRS, general Ratko Mladić, lično preuzeo komandu nad operacijom i naredio produženje napada na Srebrenicu, do potpunog eliminisanja enklave. Od tog trenutka general Krstić je, tvrdi, bio puki posmatrač operacije kojom je komandovao general Mladić.

Takvu odbranu, izloženu najpre u odgovorima na pitanja svog branioca Nenada Petrušića, general Krstić je nastavio i u unakrsnom ispitivanju od strane tužioca Pitera Mekloskog/Peter McClosky. Ostao je pri njoj i kada mu je tužilac prezentirao tekstove i video snimke u kojima se veličaju njegove zasluge za "srpske pobede." Članak u kojem je nazvan "briljantnim strategom" Krstić je okarakterisao kao "novinarsko naklapanje." Rekao je, zatim, kako Karadžić "nije imao nikakvog osnova da tako nešto kaže" kada ga je u jednom televizijskom intervjuu nazvao "glavnim arhitektom srpskih pobeda u Srebrenici i Žepi." Konačno, odrekao se i hvalospeva za "pobedu nad muslimanskim gladijatorima u Srebrenici i Žepi", koje mu je u jednom govoru izrekao general Mladić, tvrdeći da mu nije jasno "na koga se to odnosi", pošto "ne vidi razloga" da bi on isticao samo njegove zasluge.

Tužilaštvo tereti generala Krstića po oba osnova odgovornosti. Tvrdi da je lično odgovoran zato što je planirao i zapovedao operacijom u kojoj su izvršeni zločini, kao i da snosi "komandnu odgovornost" zato što nije sprečio potčinjene da izvrše zločine, niti ih je zbog toga kaznio.

Nakon što mu je tužilac predočio obilje dokumenata VRS u kojima se govori o dužnosti komandanata da poštuju međunarodno ratno pravo i Ženevske konvencije, kao i da kazne one koji ih krše, general Krstić je rekao kako je "imao nameru da prijavi ratne zločine", ali je od toga odustao u strahu da bi time ugrozio sigurnost sebe i svoje porodice. Bez obzira na njegova saznanja da su neki od oficira počinili ratne zločine, Krstić - kako je rekao - "nije ni u ludilu smeo da preduzme neke mere", pa čak ni da priča o tome.

Mada je u izjavi koju je februara ove godine dao istražiteljima, a čiji je snimak prikazan sudu i javnosti na kraju dokaznog postupka optužbe, pored generala Mladića za srebreničke zločine poimenice optužio još nekoliko oficira VRS, general Krstić je tokom unakrsnog ispitivanja od strane tužioca odbijao da otkrije "koga se plašio" i tražio da mu se takva pitanja postavljaju na sednicama zatvorenim za javnost. Pošto ga je tužilac podsetio da je u toj izjavi rekao da je "Mladić taj koji je pobio hiljade Muslimana", general Krstić je, konačno, odgovorio: "Može se reći da sam se plašio i njega i njegove službe bezbednosti".

Unakrsno ispitivanje generala Krstića će, po svemu sudeći, trajati do sredine sledeće sedmice.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja