I pored saglasnosti da se u Beogradu otvori Biro Haškog tribunala, Koštunica još nema namjeru da ispunjava zahtjeve haških tužilaca, smatraju francuski komentatori

Saglasnost Vojislava Koštunice da Haški tribunal otvori svoj biro u Beogradu koincidirao je sa zahtjevom vlade SR Jugoslavije da joj se odobri hitna pomoć od 35 miliona eura, kako bi namirila dugove i obezbijedila dalje snabdijevanje električnom strujom, ističe se u nepotpisanom osvrtu Agencije Frans pres /AFP . Tu izjavu je novi predsjednik SR Jugoslavije dao prilikom susreta sa predsjedavajućom OEBS, šeficom austrijske diplomatije Benitom Ferero Valdner (Ferrero-Waldner). Mada je odmah dodao da "ima važnijih stvari od izručivanja Haškom tribunalu bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića", već sutradan je uslijedilo saopštenje da će u petak SR Jugoslavija biti primljena u Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju, iz čijeg članstva je suspendovana još 1992. godine, ističe AFP.

Kao da se naslanja na taj osvrt, komentatorka pariškog dnevnika "Mond" (Le Monde) Kler Trean (Claire Tréan) postavlja pitanje dokad će novi predsjednik SR Jugoslavije moći da se drži "bi i ne bi retorike" i da na ovo neminovno pitanje odgovara neodređeno i dvosmisleno. Jedan od takvih odgovora je i onaj koji je dao španskom dnevniku "El Pais" da "Milošević treba da odgovara pred srpskim narodom zbog izbornih prevara".

To što i Koštunica i članovi nove vlade u Beogradu izbjegavaju da izgovore kvalifikaciju haške optužnice protiv Miloševića i četiri druge visoke političke ličnosti Srbije - a to je zločin protiv čovječnosti -govori o tome da su oni još veoma daleko od zahtjeva Haškog tribunala i da još ne prihvataju bezrezervno međunarodnu pravdu, objašnjava komentatorka "Monda". Ona i izjavu ministra inostranih poslova Gorana Svilanovića da bi neke procese trebalo držati "kod kuće", svrstava u rang "izbjegavanja haškog pitanja" i ističe da izjavu koju je proljetos dala glavna tužiteljica Haškog tribunala Karla (Carla) del Ponte ne bi ni u kom slučaju trebalo pogrešno tumačiti. Ponte je zaista rekla da bi se neki procesi "mogli voditi bliže mjestima na kojima su počinjeni zločini", ali, kako objašnjava Trean, te procese bi vodio međunarodni sud, a ne nacionalno pravosuđe, dok god optužnica bude glasila za "zločine protiv čovječnosti".

Mogućno osnivanje "komisije istine", po ugledu na takvu instituciju koja je funkcionisala poslije pada aparthejda u Južnoj Africi, Kler Trean takođe smatra samo paravanom. Takva komisija je bila u funkciji "unutrašnjeg pomirenja" u Južnoj Africi, a ne suđenja za evidentno počinjene zločine ne samo u okviru svoje zemlje nego i na području drugih država.

"Novi predsjednik SR Jugoslavije nije u situaciji da, kao ranije, prosto negira opravdanost postojanja Haškog tribunala, pa retorički dopušta 'izvjesnu saradnju' i osnivanje Biroa Tribunala , što još nema ni zvaničnu potvrdu, ali to ne znači i pravu saradnju sa Hagom, a ponajmanje ubrzavanje istraga i izručenje glavnih optuženika za ratne i zločine protiv čovječnosti", zaključuje Kler Trean u današnjem "Mondu".

Dijeljenje sadržaja