Francusko ministarstvo odbrane zahtijevalo da generali Filip Morion i Bernar Žanvije svjedoče bez prisustva javnosti pred parlamentarnom misijom o Srebrenici

Četiri sjednice informativne misije francuskog Parlamenta, koja je formirana da ispita mjeru odgovornosti političkog i vojnog vrha ove zemlje za srebreničku tragediju, bile su otvorene za javnost. Pred početak pete, jutros, pred novinarima se pojavio predsjednik misije Fransoa Lonkl (François Loncle) i sa žaljenjem i uz izvinjavanje objasnio da se mora povinovati zahtjevu Ministarstva odbrane da generali Filip Morion (Philippe Morillon) i Bernar Žanvije (Bernard Janvier) svjedoče iza zatvorenih vrata.

Lonkl je okupljenim novinarima pročitao saopštenje Ministarstva odbrane u kojem se objašnjava da su dvojica generala, među tridesetak visokih francuskih oficira, svjedoci i na procesima Haškog tribunala. Oni su, na zahtjev Haškog tužilaštva, već dali svoje iskaze na ovom sudu, ali takođe iza zatvorenih vrata. "Zato je neophodno da javne ličnosti, koje je pozvala Parlamentarna misija o Srebrenici, i čiju saradnju zahtijeva i Haško tužilaštvo, svjedoče na analogan način, to jest iza zatvorenih vrata. Samo na taj način Misija može produžiti svoj rad, omogućavajući i Haškom tribunalu da nastavi svoje akcije," rečeno je u saopštenju Ministarstva odbrane koje je pročitao sâm predsjednik Parlamentarne misije Fransoa Lonkl.

"Ako vlada zahtijeva da poštujemo obaveze koje su utvrđene sa Haškim tribunalom, ja sam dužan, uz svo žaljenje, da to i izvršim," rekao je Lonkl novinarima kojih je bilo mnogo više nego na prethodna četiri zasjedanja, pošto su dva generala ključni akteri zbivanja u Srebrenici. Morion je kao komandant međunarodnih snaga (UNPROFOR) za Bosnu i Hercegovinu ušao u opkoljenu Srebrenicu 1993., obećao stanovništvu zaštitu, alarmirao međunarodnu zajednicu, poslije čega je ovaj grad proglašen zonom pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

General Žanvije je 1995. bio komandant UNPROFOR za cijelu bivšu Jugoslaviju. Zbog nekih odluka i postupaka prilikom pada Srebrenice već je žestoko kritikovan. O tim napadima se veoma rijetko javno izjašnjavao, pa se sa utoliko više interesovanja očekivalo njegovo svjedočenje. Van svake je sumnje da pred Misijom treba da obrazloži zašto je imao kontakte sa generalom Ratkom Mladićem, koji je optužen za ratne zločine. Članove Misije svakako zanima i sadržaj njegovih kontakta sa visokim političkim i vojnim ličnostima u vrijeme srebreničkih zbivanja. On je, na primjer, 8. jula bio u Parizu na konsultacijama, a Srebrenica je pala tri dana kasnije. Očekuje se i decidiran odgovor na ključno pitanje: da li je on izdao naredbu da se obustave vazdušni napadi avijacije NATO na srpske snage, koje su opkolile Srebrenicu. Međutim, sve je to ostalo iza zatvorenih vrata.

A prije pet i po godina Mladićeve snage su ušle u Srebrenicu na oči holandskog bataljona UNPROFOR. Od tog dana, 11. jula 1995. godine, 7.000 Srebreničana, prema podacima Međunarodnog crvenog krsta, vode se kao nestali. Ostalih tridesetak hiljada je prognano i dan danas je daleko od svojih kuća. Rasprava o odgovornosti za to nastavlja se, međutim, iza zatvorenih vrata.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja