Na četvrtoj sjednici Parlamentarne misije o Srebrenici bivši ministar inostranih poslova i premijer Alen Žipe pobija svaku odgovornost Francuske za srebrenički masakr

"Dva aviona F -16 izbacila su na srpske položaje 11. jula 1995. četiri bombe, i to je bilo sve. Intenzivnija bombardovanja su izostala na zahtjev Holandije, koja je smatrala da se time ugrožava bezbjednost njenih vojnika", rekao je Alen Žipe (Alain Juppé), francuski ministar inostranih poslova od 1993. do 1995., a od maja te godine i premijer. Kao peti svjedok on se pojavio danas pred članovima parlamentarne misije formirane da utvrdi da li su i koliko visoke vojne i političke ličnosti Francuske odgovorne sa masakr u Srebrenici jula 1995.

Na dan kad je pala Srebrenica, Žipe je sa predsjednikom Širakom bio na njemačko-francuskom samitu u Strazburu. Po njegovoj tvrdnji, Širak je tada rekao: "Spreman sam da učinim ono što Holanđani traže". "Međutim, na zahtjev holandskih vlasti odbačeno je svako dalje korišćenje sile", tvrdi Žipe.

Poslije toga su, prema njegovim riječima, i Britanci, s istim obrazloženjem, odbili francusku ponudu da vojno ojačaju njihove snage koje su bile stacionirane u Goraždu. "Predsjednik Širak je 14. jula to direktno ponudio Džonu Mejdžoru (John Major), ali je ovaj odbio", precizirao je Žipe.

U svom izlaganju, a zatim odgovarajući na pitanja, bivši premijer je isticao da su francuske snage u Bosni i Hercegovini djelovale po mjeri mandata UN i da nisu mogle izlaziti izvan tog okvira. Ipak, prema njegovim tvrdnjama, Francuska je u više navrata zahtijevala veći i radikalniji angažman međunarodnih snaga, proširivanje mandata i pravo na upotrebu sile, za šta dugo nije mogla postići saglasnost. Što se tiče generalne politike Francuske prema Bosni, "stvari su bile mnogo jasnije sa Širakom (Chirac), nego sa Miteranom (Mitterrand)," rekao je Žipe. Za to je naveo i argument da je na Širakovu osudu "barbarstva" uslijedila i intervencija avijacije NATO.

"Sve oči su bile uprte na Sarajevo sve vrijeme rata, i opsada bosanskohercegovačke prijestolnice bacala je u sjenku gotovo na sve druge probleme", rekao je Žipe. Kao primjer naveo je da se 8. jula 1995. sastao u Parizu sa generalom Žanvijeom (Janvier), ali su razgovarali o Sarajevu, a ne o Srebrenici. "Nismo je ni pomenuli," rekao je Žipe.

Prema njegovom obrazloženju, i tada, kao i u ranijim susretima sa komandantom UNPROFOR za Bosnu, bilo je riječi o tome kako otkloniti blokadu Sarajeva. "Sjećam se da bilo ideja da se otvori put između Sarajeva i Kiseljaka i pojača bezbjednost onog preko Igmana," rekao je Žipe. U svom izlaganju koncentrisao se više na opšte probleme djelovanja međunarodnih snaga, nego na konkretna pitanja pada Srebrenice u ruke Mladićevih snaga i masakra koji je uslijedio. S tim u vezi je pobijao svaku odgovornost Francuske i njenih vojnih ličnosti, koje su bile na komandnim mjestima UNPROFOR.

"Srebrenica je katastrofa i velika sramota, ali nema mjesta ni jednoj tezi po kojoj Francuska ima posebnu odgovornost za njen pad i masakr koji je uslijedio. Odgovornost je zajednička," tvrdi Žipe, navodeći kao najveću grešku što je podcijenjena odlučnost bosanskih Srba da zauzmu Srebrenicu. "Sve je bilo određeno i ograničeno mandatom Ujedinjenih nacija," naglasio je nekoliko puta, "koji nije dopuštao ambicioznije angažovanje sile, za šta se Francuska inače zalagala. Ja sam prvi u parlamentu rekao da su srpske snage izvršile agresiju".

Međutim, na pitanje kakav je bio njegov stav prema prijedlogu generala Kenoa (Quesnot), koji je u to vrijeme bio savjetnik predsjednika, da se izvrši vazdušni desant i Srebrenica povrati, odgovorio je da je bio protiv toga. "Nisam htio da prihvatim rizik zbog eventualnih žrtava među francuskim vojnicima, i danas se time ponosim. Mandat UN nije podrazumijevao da se život vojnika dovodi u pitanje, pa ipak je na bosanskim ratištima poginulo 67 francuskih vojnika. Francuska ne zaslužuje nikakva prebacivanja i kritike, pa čak ni primjedbe u vezi sa svojim učešćem u snagama mira u Bosni i Hercegovini," rekao je Žipe.

Premijer Francuske u vrijeme srebreničkog masakra je peta ličnost iz visokih francuskih političkih i vojnih krugova, koje su pozvane da svjedoče pred parlamentarnom misijom o Srebrenici. Na tri prethodne sjednice svjedočili su Žak Lanksad (Jacques Lanxade), koji je u vrijeme srebreničkog masakra bio šef generalštaba francuske armije, zatim publicista i autor dokumentarnog filma o Srebrenici Žil Ercog (Gilles Herzog), te Anri Žakolan (Henry Jacolin), bivši francuski ambasador u Bosni i Hercegovini (do 5. jula 1995.!) i general Kristijan Keno (Christian Quesnot), vojni savjetnik i predsjednika Miterana (Mitterrand) i Širaka (Chirac). Sutra će se pred misijom pojaviti ključni akteri zbivanja u Srebrenici, dva francuska generala, (Filip Morijon) Philippe Morillon i Bernar Žanvije (Bernard Janvier).

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja