Na sedmom zasjedanju Misije francuskog parlamenta o Srebrenici govorili Fransoa Leotar, ministar odbrane 1995. i general Rejmon Žermanos, član Generalštaba francuske armije u to vrijeme

"Francuski general Bernar Žanvije (Bernard Janvier), kao komandant međunarodnih snaga u bivšoj Jugoslaviji, je tek 26. jula 1995. dobio pravo da samostalno odlučuje o vazdušnim napadima. Prije toga, dakle u vrijeme približavanja i napada srpskih snaga na Srebrenicu, nije mogao samostalno ni da naredi ni da spriječi bombardovanja".

Ta izjava generala Rejmona Žermanosa (Raymond Germanos), koji je u vrijeme pada Srebrenice bio član Generalštaba francuske armije, je možda i najznačajnije što je danas rečeno pred Misijom francuskog parlamenta koja istražuje odgovornost francuskih visokih vojnih i političkih ličnosti za pad Srebrenice i masakr koji je uslijedio 11. jula 1995. godine.

Prije generala Žermanosa, kao svjedok, pred misiju je izišao Fransoa Leotar (François Leotard), francuski ministar odbrane od marta 1993. do maja 1995. godine. U svom opširnom izlaganju on je Srebrenicu stavio u globalni istorijski, geopolitički, nacionalni i ratni kontekst Balkana. Praveći analizu zbivanja koja su kulminirala masakrom 7.000 Srebreničana, on se pozivao na Andrićeve romane, ali i na "Nož" Vuka Draškovića.

Srebrenica je za Leotara jedna od surovih činjenica nacionalizma koji je obilježio istoriju Balkana. Odbijajući svaku odgovornost visokih francuskih oficira, on je istakao da su prije srebreničkog masakra srpske snage definisane kao agresorske i podsjetio je na razaranje Vukovara, etničko čišćenje osvojenih područja i opsadu Sarajeva.

"Što se tiče francuskih snaga u Bosni i Hercegovini, prioriteti su nam bili Sarajevo i Bihać, i ta dva grada nikad nisu pala u ruke srpskih snaga," rekao je Leotar i naglasio da su kritike na račun francuskih generala koji su bili na komandnim mjestima u međunarodnim snagama ,sasvim neosnovane. Kao ministar odbrane on je predložio za te dužnosti i Kota (Cota) i Žanvijea (Janvier), prije svega zbog njihovih izuzetnih vojničkih kvaliteta, stručnosti i hrabrosti.

Odgovornost za Srebrenicu je zajednička, smatra Leotar i među slabostima koje su pokazale međunarodne snage u Bosni, po njemu je na prvom mjestu dvostruki, ako ne i trostruki lanac komandovanja. "Prvi su određivale Ujedinjene nacije, drugi Atlantski savez, treći, mada nezvanični, nacionalne armije," rekao je bivši ministar odbrane. Amerikanci su se, po njegovom mišljenju već tada isticali doktrinu "nula mrtvih" i držali se neba. "Nama su ostavili sve rizike na zemlji," rekao je Leotar, istakavši da polovinu svih poginulih u međunarodnim snagama u Bosni čine francuski vojnici.

General Žermanos je i počeo i završio govoreći o zaslugama francuskih vojnika u okviru međunarodnih mirovnih snaga od Sarajeva 1992. do Kosovske Mitrovice 2001. godine. Po njegovom mišljenju, svi napadi i kritike na francuske visoke oficire, prije svega na generala Bernara Žanvijea, bez ikakve su osnove i bez ijednog dokaza o stvarnoj odgovornosti. On tvrdi da nikakvi zahtjevi za bombardovanje srpskih položaja nisu upućeni do 9. jula, kad je bilo kasno, jer su se srpske snage sasvim približile pozicijama holandskog bataljona.

"Mladić nije lud," rekao je Žermanos, aludirajući na raniju izjavu generala Enriša (Heinrich), "on je samo opasan nacionalista i ratni zločinac. Mjesto mu je u Hagu, a sada se nalazi u američkom sektoru u Bosni," dodao je.

Govoreći o generalu Žanvijeu podsjetio je da se s njim susreo 6. jula 1995. u Parizu, ali da su više razgovarali o Bihaću i Sarajevu, nego o Srebrenici. "Nismo imali nikakvih informacija o pripremama napada na Srebrenicu, a pogotovo ne o masakru. Niko tako nešto nije očekivao. Primjera radi, tadašnji komandant UNPROFOR za Bosnu i Hercegovinu, britanski general Rupert Smit (Smith) je bio na odmoru, a s njim i pomoćnik generala Žanvijea, jedan visoki britanski oficir. Odsutan je bio i prvi čovjek bošnjačkih snaga Naser Orić," rekao je general Žermanos.

Na pitanje kad je saznao za masakr nad Srebreničanima odgovorio je da je to bilo znatno kasnije jer "naše snage nisu imale svojih ljudi na području Srebrenice". Rekao je takođe da nikad nije vidio "fotose masakra", koji su navodno postojali 13. jula. "Ako ih je bilo, a nisu objavljeni, to je takođe zločin, jer bi oni sigurno pokrenuli međunarodne snage da nešto preduzmu," kaže general Žermanos, aludirajući bez sumnje na američke snimke sa špijunskih satelita.

Ističući da su francuski vojnici i oficiri profesionalno i časno obavili svoju dužnost u Bosni, general Žermanos je međutim istakao da su oni bili u "plavim i bijelim uniformama, a ne u uniformama prave vojničke boje", to jest da su imali mandat da održavaju mir, a ne da ga nameću. "To je bila i najveća slabost mandata snaga Ujedinjenih nacija i jedna od posljedica te slabosti je i Srebrenica" zaključio je general Žermanos.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja