Zoran Perković, bivši član Komisije za propise Herceg Bosne, smatra da se općine u Herceg Bosni tokom rata nisu ponašale ništa drugačije od općina na području pod kontrolom Armije BiH. S tom razlikom što, po riječima advokata Jadranka Prlića, niko iz Tuzle još nije krivično gonjen pred Međunarodnim tribunalom


Zoran Perković, bivši član Komisije za propise Hrvatske zajednice, a kasnije i Republike Herceg Bosna je u nastavku glavnog svjedočenja u odbranu Jadranka Prlića naveo da je hrvatski narod u BiH bio prisiljen na samoorganizovanje nakon što je, po izbijanju rata, "postalo jasno da država nije u stanju da osigura adekvatnu zaštitu od srpske agresije".

Općinske vlasti HZ HB se, po mišljenju svjedoka, nisu ponašale "ništa drugačije" od općina na području pod kontrolom Armije BiH kao što su Kakanj, Zenica ili Tuzla. Zbog gubitka komunikacije sa državnim organima koncentrisanim u Sarajevu općine su se počele ponašati kao "mali feudi", donoseći vlastite zakone i propise u nastojanju da uspostave red i osiguraju koliko-toliko normalan život u svojim sredinama.

Sličnost u načinu funkcionisanja Herceg Bosne sa ostalim općinama na području pod kontrolom Armije BiH Prlićev advokat Majkl/Michael Karnavas je dokazivao na primjerima hercegovačke općine Livno i Tuzle koja je bila pod kontrolom Armije BiH, iako, kako je primijetio, "niko iz Tuzle još nije krivično gonjen pred ovim sudom".

Iako su, prema tvrdnjama svjedoka, općinske organizacije HVO "de iure" bile podređene HVO Herceg Bosne na čijem čelu se nalazio optuženi Prlić, one su "de facto" mogle odbijati njegova naređenja jer su njihovi čelnici bili članovi vrhovnog tijela - Predsjedništva HZ HB. Da je HVO Herceg Bosne u jednom trenutku imao političke moći da smijeni predsjednika općinskog vijeća HVO Čapljina onda bi to sigurno bilo urađeno, smatra svjedok. Bivše čelnike Herceg Bosne optužnica, između ostalog, tereti i za loš tretman zatvorenika i nehumane uslove koji su vladali u čapljinskim zatvorima.

Prema riječima svjedoka, Hrvatska zajednica HB je u avgustu 1993. godine transformisana u Hrvatsku Republiku HB na osnovu Owen-Stoltenbergovog plana po kojem bi BiH bila uređena kao unija tri republike. Iako je taj mirovni plan propao, a Herceg Bosna nastavila djelovati kao republika i nakon toga, svjedok smatra da nijednog trenutka nije bila dovedena u pitanje legitimnost tadašnje Republike BiH.

Nakon glavnog ispitivanja Perkovića su unakrsno ispitale i odbrane Milivoja Petkovića i Brune Stojića dok advokati ostalih optuženih nisu imale pitanja za ovog svjedoka. Njegov iskaz se nastavlja sutra unakrsnim ispitivanjem od strane tužioca.

Dijeljenje sadržaja