Martin Raguž u nastavku svjedočenja u odbranu Jadranka Prlića tvrdi da je preseljavanje Hrvata iz srednje Bosne u Hercegovinu bilo u funkciji spašavanja njihovih života a ne "obrnutog etničkog čišćenja" koje je, po tužiocu, za cilj imalo da se osigurana hrvatska većina u hercegovačkim općinama iz kojih su protjerani Muslimani. Koordiniranu akciju iseljavanja je nazvao solidarnošću koja će se pamtiti


Preseljavanje oko 15.000 Hrvata sa područja Kaknja u Hercegovinu u drugoj polovini 1993. godine od strane HVO nije bilo u funkciji obrnutog etničkog čišćenja, kako to tvrdi tužilac, već spašavanja njihovih života, rekao je član Parlamenta BiH Martin Raguž u nastavku svog iskaza u odbranu bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića.

Prema riječima svjedoka koji je tokom najžešćih sukoba između HVO i Armije BiH 1993. godine obavljao najprije dužnost zamjenika, a kasnije i predstojnika Ureda za prognana i raseljena lica Herceg Bosne, hrvatsko stanovništvo sa područja Kaknja i Vareša je bilo prisiljeno napustiti svoje domove zbog "stalnih napada Armije BiH na to područje". Apeli stanovništva za pomoć i nemogućnost da im se pomogne su, prema njegovim riječima, bili glavni razlozi što su oni u nekoliko konvoja preseljeni u Hercegovinu.

Svjedok je potvrdio da je preseljavanje Hrvata iz Kaknja obavljeno u koordinaciji Ureda za izbjegla i prognana lica, hercegovačkih općina koje su se pobrinule za njihov smještaj i pripadnika HVO. Bila je to, kako je rekao, solidarnost kakva će ostati trajno upamćena. Negirao je tvrdnje tužioca da je to preseljenje bilo povezano sa namjerom da se hrvatsko stanovništvo u što većem broju naseli u hercegovačkim općinama iz kojih su prethodno protjerani Muslimani kako bi osigurali potrebnu hrvatsku većinu.

Raguž je, takođe, negirao navode optužnice da je izdavanje viza za odlazak u treće zemlje bilo instrument etničkog čišćenja Muslimana iz Hercegovine. Sama činjenica da je izdan "vrlo mali broj" takvih viza, po njegovim riječima, govori o tome da se nije moglo raditi o etničkom čišćenju. Ljudi su, rekao je, jednostavno išli tamo gdje im je bilo bolje. Na sudijsko pitanje da kaže o kojem broju izdanih viza se zapravo radi, svjedok je odgovorio da ih je moglo biti "samo nekoliko hiljada" što je, po njemu, mali broj u odnosu "na milion ljudi koji su već bili raseljeni širom svijeta".

Nakon glavnog iskaza, svjedoka je kratko ispitala odbrana optuženog Milivoja Petkovića. Pošto advokati ostalih optuženih nisu imali pitanja za ovog svjedoka, pred kraj današnje sjednice svjedoka je počeo unakrsno ispitivati tužilac.

Dijeljenje sadržaja