Tužilaštvo danas uvrstilo u dokaze tridesetak video snimaka nastalih između 1991. i 1995. godine, sa optuženim i njegovim sledbenicima – "Šešeljevcima" ili "četnicima" – u glavnoj ulozi. Šešelj nije imao primedbe na uvođenje tih snimaka i neke od njih smatra "oslobađajućim"


Današnja rasprava na suđenju Vojislavu Šešelju protekla je u prikazivanju i uvođenju u dokaze tridesetak video snimaka nastalih između 1991. i 1995. godine, sa optuženim i njegovim sledbenicima – "Šešeljevcima" ili "četnicima" – u glavnoj ulozi.

Šešelj na tim snimcima opisuje kako je okupljao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upućivao ih u "srpske zemlje" u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, objašnjava kako su i od kog oni dobijali uniforme, oružje i potrebnu opremu, te kako su se borili pod komandom JNA, Vojske Republike Srpske ili Srpske Vojske Krajine. Na nekim od tih snimaka Šešelj, u uniformi i sa ili bez oružja, obilazi svoje dobrovoljce u Vukovaru, Kninskoj Krajini ili sarajevskom naselju Hadžići.

Nakon što je prikazan intervju u kojem Šešelj potvrđuje da je "komandant svih dobrovoljaca SRS i da ima punu kontrolu nad situacijom", optuženi je osporavao tvrdnju tužioca da se radi o snimku iz druge polovine 1991. godine, objašnjavajući da su od 1. septembra 1991. – kada se JNA uključila u sukob u Hrvatskoj – dobrovoljci SRS bili pod direktnom komandom JNA.

Za izjave koje je dao autorima britanske TV serije "Smrt Jugoslavije", u kojima je tvrdio da su njegovi dobrovoljci dobijali oružje i sve ostalo od Miloševića i njegove policije, kao i da je u dogovoru sa njima upućivao dobrovoljce na bojišta u Hrvatskoj i BiH, Šešelj danas tvrdi da su date kako bi napakostio Miloševiću i "pomrsio mu konce" na Zapadu, budući da su se njih dvojica politički razišli 1993. godine povodom Vens-Ovenovog plana.

Mada se nije suprotstavio uvođenju u dokaze snimaka koje je tužilaštvo Tribunala dobilo od televizije B92 i Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić, Šešelj nije propustio priliku da ih pred sudom denuncira kao "američke špijunske agenture", izazivajući time reakciju italijanske sudije Latanci/Lattanzi, koja je optuženog opomenula da se "uzdrži od takvih komentara".

Za mnoge od prikazanih snimaka Šešelj smatra da su "oslobađajućeg karaktera" i tvrdi da bi i danas rekao ono što je govorio tada. Kao, na primer, ono što je u martu 1995. godine rekao u Glini - da "srpska Krajina nikada neće biti Hrvatska". Priznao je, istina, da je "srpska Krajina danas pod hrvatskom okupacijom", ali je istakao da je to privremeno stanje pošto će je on i njegovi sledbenici "jednog dana osloboditi".

Suđenje Vojislavu Šešelj biće nastavljeno u utorak 25. marta.

Dijeljenje sadržaja