U Tribunalu očekuju da će države bivše Jugoslavije iskoristiti priliku za "svježi start" u suradnji sa Tribunalom i da će u 2003. ispunjavati svoje obaveze puno bolje nego u prethodnim godinama. Dolazak Milana Milutinovića u Hag biće "dobrodošao ali ne i dovoljan", pošto se u SRJ nalazi još najmanje 12 bjegunaca od medjunarodne pravde. Tim medicinskih eksperata će putovati u Zagreb da utvrdi zdravstveno stanje optuženog generala Janka Bobetka


Ulazak u 2003. - u kojoj će se obilježiti 10 godina od osnivanja Haškog tribunala - otvara novu šansu da vlasti u Srbiji i drugim zemljama bivše Jugoslavije počnu u potpunosti suradjivati s ovom institucijom, rekao je glasnogovornik Tribunala Jim Landale/Džim Lendejl na prvoj konferenciji za novinare u novoj godini. Potpuna suradnja znači da vlasti u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uhapse i predaju sve optužene koji su još na slobodi, te da dostavljaju dokumente i informacije koje od njih zatraže suci, optužba ili obrana u postupcima pred Tribunalom, napominje Landale.

"U pogledu (dosadašnjeg predsjednika Srbije) Milana Milutinovića, tražimo da bude izručen što je prije moguće. Taj će korak biti dobrodošao, ali moram naglasiti da njime neće biti završene obaveze Beograda da potpuno suradjuje", upozorio je Landale. Glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann/Florans Artman dodaje da, prema informacijama tužiteljstva, u Srbiji živi bar 12 bjegunaca od medjunarodne pravde. Dodala je da tužiteljstvo i dalje radi na izručenju generala Hrvatske vojske Ante Gotovine, za kojeg se vjeruje da boravi na teritoriju BiH. Takodjer je podsjetila da su tužitelji tražili da generala Janka Bobetka u Zagrebu pregleda nezavisni liječnički tim kako bi ocijenio je li sposoban za pojavljivanje pred Tribunalom, te da je vijeće zaduženo za njegov slučaj s tim u vezi izdalo nalog - koji, medjutim, ostaje "povjerljiv."

Tokom 2003. godine bit će okončana četiri tekuća sudjenja – protiv generala Stanislava Galića (Sarajevo), Radoslava Brdjanina (Bosanska Krajina), Simića i ostalih (Bosanski Šamac) te Milomira Stakića (Prijedor). U slučaju Slobodana Miloševića, tužitelji nastavljaju dokazni postupak sa svjedočenjima o zločinima u Dubrovniku i Vukovaru. U dolazećim mjesecima očekuju se presude Biljani Plavšić te Tuti i Šteli (Naletilić i Martinović), kao i definitivne odluke Žalbenog vijeća u slučajevima Omarska i Ćelebići. Tokom ove godine održaće se rasprave o žalbama u predmetima Krstić, Kordić-Čerkez, Krnojelac i Vasiljević, a očekuje se i odluka o tome hoće li biti ponovljeno sudjenje Tihomiru Blaškiću. Uz ove predmete koji su u toku, još 26 optuženih u pritvoru čeka na početak sudjenja. Prema dosadašnjim najavama sudaca, jedno od prvih novih sudjenja moglo bi biti ono protiv Momčila Krajišnika.

Sljedećeg tjedna - od 13 do 15. januara - predsjednik, sekretar i glavna tužiteljica Tribunala će u Sarajevu imati radni sastanak s predstavnicima Ureda Visokog predstavnika o uspostavi posebnog sudskog vijeća, u okviru državnog suda Bosne i Hercegovine, koje će se baviti ratnim zločinima. Tribunal želi da to vijeće ima "čvrste temelje" i da su svi mehanizmi, poput zaštite svjedoka, "na svom mjestu", rekao je Landale. To vijeće bi sudilo počiniteljima srednjeg ili nižeg ranga - od onih čije je slučajeve već dokumentiralo haško tužiteljstvo, do slučajeva koje pokrene domaći sud.(kraj)

Dijeljenje sadržaja