Home



ODBRANA: "RETUŠIRANJE" VAZDUŠNIH SNIMAKA SREBRENICE




Američki branilac Ljubiše Beare osporava autentičnost američkih vazdušnih snimaka Srebrenice iz 1995. koji su vojnom analitičaru tužilaštva i bivšem obavestajcu američke vojske poslužili za analizu uloge optuženih oficira vojske i policije RS u zločinima za koje se terete

John Ostojić, branilac Ljubiše BeareJohn Ostojić, branilac Ljubiše Beare

Branilac optuženog Ljubiše Beare, američki advokat Džon/John Ostojić, izrazio je sumnju u objektivnost vojnog analitičara Ričarda Batlera/Richard Butler budući da je, kao bivši službenik tužilaštva suviše blizak optužbi a kao nekadašnji obaveštajac američke vojske, vladi SAD.

Bearin branilac se posebno trudio da dovede u pitanje pouzdanost Batlerove analize presretnutih razgovora oficira vojske i policije RS, kao i vazdušnih snimaka područja Srebrenice u leto 1995. godine, koje je tužilaštvu ustupila američka vlada. Prema Ostojiću, ta su dokumenta nepouzdana zbog izmena koje su u njih naknadno unošene.

Vojni analitičar tužilaštva potvrdio je da su mu kopije vazdušnih snimaka dostavljane na papiru i negirao je sugestiiju branioca da su neke od njih - budući da ne sadrže oznake američke agencije za foto i kartografiju (NIMA) - "naknadno izmenjene". Batler je potvrdio da su po nalogu američke vlade, delovi nekih kopija vazdušnih snimaka retuširani, odnosno "zamagljeni", kako ne bi bilo moguće utvrditi kako su snimnjeni i "šta su još američke službe u stanju da snime". On je, međutim, negirao mogućnost da je ijedan od snimaka koje je analizirao neovlašćeno korigovan budući da bi svaka intervencija, kako je rekao, "imala jasno vidljive posledice".

Pokušaj odbrane da utvrdi zbog čega su i na koji način sa nekih vazdušnih snimaka "nestale" oznake američke agencije NIMA, nije uspeo budući da se radii o dokumetaciji koja je vlasništvo Sjedinjenih Država i za koju, prema pravilu 70 o postupku u dokazima, ne postoji obaveza obelodanjivanja, na šta je podsetila predstavnica američke vlade koja prisustvuje Batlerovom svedočenju.

Tužilaštvo je prigovorilo na sugestiju branioca da su transkripti presretnutih razgovora takođe naknadno korigovani. Odbrana naime sugeriše da su izmene u transkripte mogli su da unesu ili pripadnici Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) BiH koja ih je čuvala ili kancelarije tužilaštva kojoj su, nakon izvesnog odlaganja, predati.

Na pitanje šta o tome zna, Batler je odgovorio da "od istražitelja nije dobio informaciju da je bilo šta namerno menjano" u transkriptima, te da se rukovodio rezultatima "procesa utvrđivanja autentičnosti" dokumenata koji je sproveo istražni tim tužilaštva. Podsećajući da je i sam "dugo bio uzdržan" u vezi sa verodostojnošću tih dokumenata Batler je naglasio da svakako ne bi analizirao ni jedan transkript "za koji bi sumnjao da je naknadno izmenjen".

Unakrsno ispitivanje Ričarda Batlera od strane branilaca oficira vojske i policije bosanskih Srba optuženih za genocid i druge zločine u Srebrenici i Žepi nastaviće se sutra i trajaće najmanje dve radne sedmice.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 350

ZAVRŠNE REČI: Tužilac traži 25 godina a odbrana slobodu za bivše zapovednike OVK
POLUVREME: Okončan dokazni postupak optužbe na suđenju čelnicima Herceg-Bosne
"VIŠI INTERESI": Šešeljevci u savezništvu sa Hrvatima i Muslimanima