Nacionalnost je najvažniji faktor koji određuje stav balkanske javnosti prema Haškom tribunalu: u njega najviše povjerenja imaju Albanci sa Kosova, a najmanje Srbi iz Bosne

Javno mnijenje devet zemalja i teritorija jugoistoka Evrope ima prilično ujednačeno mišljenje o najznačajnijim ekonomskim, socijalnim i političkim pitanjima današnjice. Međutim kad je o međunarodnim institucijama riječ razlike su ogromne.

To je posebno uočljivo kad se uporede odgovori na pitanje o povjerenju u Haški tribunal, koje je dalo oko 10.000 anketiranih osoba iz Srbije, Crne Gore i sa Kosova, Bosne i Hercegovine (Federacije i Republike Srpske), Hrvatske, Makedonije, Bugarske i Rumunije. O rezultatima tog istraživanja po projektu Međunarodnog instituta za demokratiju (IDEA), govorio je u Hagu Srđan Bogosavljević, izvršni direktor beogradskog Instituta za ispitivanje javnog mnijenja (SMMRI).

"Visoko povjerenje i visoku ocjenu Međunarodnom sudu u Hagu daju samo Albanci sa Kosova. Čak 83,3% ispitanih ima pozitivno mišljenje o toj instituciji međunarodne pravde" kaže on.

Relativno visok rejting Hagu se daje i u Bosni i Hercegovini, ali samo u Federaciji (51%). U drugom bosanskom entitetu, Republici Srpskoj, Tribunal ima najnižu ocjenu. Samo 3,6% posto ispitanih ima povjerenja u tu međunarodnu instituciju.

U Srbiji Hag takođe ima veoma nizak rejting: tek 7,6% anketiranih daje mu prolaznu ocjenu. Tribunal ni u Crnoj Gori ne uživa veliki ugled: cijeni ga samo 24 procenta populacije. Međutim, to je više nego u Hrvatskoj, gdje mu je naklonjen samo 21 od stotinu ispitanih.

"Takvi su pokazatelji po zemljama i regionima globalno, ali ako analizirate strukturu anketiranih doćićete do novih i zanimljivih otkrića," kaže Bogosavljević i obrazlaže: "Na primjer, ako je u Srbiji neko za ili ima dobro mišljenje o Tribunalu, po pravilu je pripadnik manjinskog naroda. O Tribunalu u Srbiji mahom dobro misle Bošnjaci i Mađari. Isto tako u Hrvatskoj pozitivnije mišljenje o Hagu imaju drugi narodi, nego sami Hrvati. U Federaciji, takođe, mnogo je manje Hrvata nego Bošnjaka koji prihvataju od srca Haški tribunal".

Navodeći da u Republici Srpskoj uglavnom samo Bošnjaci imaju pozitivan stav prema Hagu kao i da su bošnjački učesnici u anketi doprineli relativno pozitivnijem rezultatu koji je zabilježen u Crnoj Gori, Bogosavljević ukazuje da te oscilacije imaju gotovo isključivo nacionalno obilježje. Svi ostali utjecaji su od manjeg značaja.

Na pitanje kako je u toj anketi prošla glavna tužiteljica Haškog tribunala Karla (Carla) Del Ponte, Bogosavljević odgovara kratko: "Isto kao tribunal. Na Kosovu potpuno isto. U Federaciji nešto bolje nego tribunal, u Srbiji veoma loše, u Crnoj Gori ni najmanje dobro, čak ni u Hrvatskoj, u Republici Srpskoj katastrofalno. U svakom slučaju glavna tužiteljica ima manje-više isti rejting kao i Tribunal. Ona je za razliku od mnogih ličnosti sa međunarodne scene svima poznata, kao i Buš (Bush) ili Bler (Blair). Za Romana Prodija (predsjednika Evropske komisije), na primjer, većina ne zna ni ko je. Ne znaju ni ko je predsjednik Haškog suda (francuski sudija Klod Žorda/Claude Jorda). Ali za glavnu tužiteljicu svi znaju. Karla Del Ponte i Haški tribunal su za ispitanike sinonim".

Dijeljenje sadržaja