U nastavku unakrsnog ispitivanja umirovljenog brigadira HV Marjana Biškića advokati odbrane bivših lidera bosanskih Hrvata navode da je upravnik Heliodroma “mogao da je htio” odbiti zahtjeve za odvođenje zatvorenika iz logora na prisilni rad na prve linije fronta


Da li je upravnik logora u Heliodromu “mogao da je htio” - ili nije mogao niti smio - odbiti zahtjeve za odvođenje zatočenika na prisilni rad na prve linije fronta. To je pitanje kojim se odbrana, između ostalog, bavila u nastavku unakrsnog ispitivanja umirovljenog brigadira Hrvatske Vojske Marjana Biškića koji na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne svjedoči po obavezujućem pozivu Suda.

Pozivajući se na “pravo potičinjenog da odbije izvršiti nalog ukoliko on predstavlja kazneno djelo”, odbrana je tvrdila da je upravnik logora Heliodrom Stanko Božić “mogao da je htio” odbiti zahtjeve pripadnika HVO za odvođenje zatvorenika na prislilni rad.

Biškić je tokom glavnog ispitivanja naveo da upravnik Heliodroma, po njegovom mišljenju, nije mogao odbiti takve zahtjeve ukoliko su oni bili odobreni od strane Glavnog stožera HVO. Danas je, međutim, odgovarajući na pitanje Vesne Alaburić koja zastupa optuženog Milivoja Petkovića, odgovorio drukčije. “Vjerovatno je mogao da je htio”, kazao je Biškić navodeći da, ipak, nije siguran kakve bi to imalo posljedice po upravnika logora.

Biškić je ranije također naveo da je, što se njega tiče, svaka zapovijed načelnika Glavnog stožera bila izvršne naravi. Odvjetnica Alaburić je, pak, odobrenja iz Glavnog stožera HVO za odvođenje zatočenika na rad radije tumačila kao “zamolbe” nego kao “naredbe”. Svjedok je na to odgovorio da ni u kojem slučaju ne može znati šta je o tome mislio upravnik logora.

Odbrana je također tvrdila da je u vrijeme Biškićevog dolaska u BiH u novembru 1993. godine efektivna kontrola nad postrojbama HVO bila “znatno umanjena” te da se od vojske - “stare ni godinu dana” - nije moglo očekivati da funkcioniše po svim pravilima vojske iz neke demokratske zemlje.

Majkl/Michael Karnavas, advokat optuženog Jadranka Prlića koji je u vrijeme koje se odnosi na optužnicu bio predsjednik Vlade Herceg Bosne, do sada je više puta upozoravao sudije da svjedoku postavljaju “sugestivna pitanja”. Predsjedavajući sudija Antoneti /Jean Claude Antonetti mu je, međutim, odgovorio da je kontroliranje sudijskih pitanja od strane advokata “neprihvatljivo”, te da njegove intervencije smatra “oblikom vršenja pritiska na suce”.

Priliku za unakrsno ispitivanje umirovljenog brigadira Biškića Prlićev advokat imaće sutra kada se očekuje da će svjedok i završiti svoj iskaz.

Dijeljenje sadržaja