Drugog dana svjedočenja na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne umirovljeni general Hrvatske Vojske Marjan Biškić tvrdi da su on i njemu podređene službe HVO učinile sve što je bilo u njihovoj moći da se spriječi odvođenje zatočenika na prisilni rad na prve linije fronta. Slobodan Praljak navodi da su Hercegovinu od agresora branili Bosanci i Hercegovci iz Hrvatske te poneki Francuz ili Kanađanin


Umirovljeni brigadir Hrvatske Vojske Marjan Biškić tvrdi da je početkom decembra 1993. godine, nakon preuzimanja dužnosti pomoćnika ministra za sigurnost Herceg Bosne, poduzeo “sve što je bilo u njegovoj moći” da spriječi odvođenje zatvorenika iz logora - koje naziva "sabirnim centrima" - na prisilni rad na prvim linijama fronta.

“Znam šta sam radio dok sam bio tamo i ponosan sam onim što sam učinio”, naveo je Biškić drugog dana suđenja bivšim liderima Herceg Bosne objašnjavajući da su njemu podređene službe - Vojna policija i Sigurnosno informativna služba Herceg Bosne – ispitivale zašto se pojedini zatvorenici nisu vraćali sa prisilnog rada i šta se sa njima dogodilo.

O saznanjima o stanju u "sabirnim centrima" Biškić je, tvrdi, upoznao tadašnjeg ministra odbrane Pericu Jukića i načelnika Glavnog stožera HVO Antu Rosu. Na osnovu tih informacija general Roso je izdao naredbu o zabrani odvođenja zatočenika bez posebnog odobrenja. Osim toga, naveo je Biškić, tokom njegove službe u BiH, Međunarodni crveni križ je imao otvoren pristup u sve "sabirne centre" i konačišta ratnih zarobljenika.

Suce je zanimalo šta je konkretno Biškić uradio nakon što je od Međunarodnog crvenog križa dopio dopis u kojem je navedeno da su neki od zatvorenika ubijeni ili ranjeni tokom odvođenja na prislilni rad. Biškić je odgovorio da se ne može sjetiti svega ali da "čvrsto vjeruje" u rad Uprave vojne policije čiju je reorganizaciju on nadzirao, a koja je, kako je kazao, “sasvim sigurno uradila svoj posao”. Biškić je dodao da “negdje u evidenciji” mora postojati trag o naporima da se pronađu nestali zatočenici ili utvrdi istina o njihovom eventualnom zlostavljanju.

Optuženi Slobodan Praljak je na početku unakrsnog ispitivanja utvrdio da je, po standardima NATO koje je Hrvatska usvojila, umirovljeni brigadir sada zapravo general, te je odlučio da će ga tokom ispitivanja tako zvati.

Praljak je zatim konstatovao da je jedini razlog dolaska hrvatskih oficira u BiH krajem 1993. godine bila želja da se “odbrani domovina” jer su svi oni uglavnom bili porijeklom iz BiH. Praljak je u prilog svojoj tvrdnji također naveo da su neki imali čak i druga državljanstva: general Roso je tako bio državljanin Francuske, Gojko Sušak je bio Kanađanin, a sam svjedok se “kao i Praljak” u određenom trenutku prijavio u Vojsku Hrvatske ali nikada nije povukao svoje bosansko-hercegovačko državljanstvo. Biškić se složio sa svim Praljkovim navodima.

Unakrsno ispitivanje umirovljenog brigadira Vojske Hrvatske koji je krajem 1993. i početkom 1994. godine bio i zamjenik ministra odbrane Herceg Bosne nastaviće se sutra.

Dijeljenje sadržaja