Susreti u Kongresu, Stejt Departmentu, Savetu za nacionalnu bezbednost i Pentagonu Dragana Mikerevića, dosadašnjeg predsedavajućeg Saveta ministara BiH i budućeg premijera vlade RS - Priznanje krivice pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine “lični čin Biljane Plavšić koji, u suštini, nema mnogo veze sa Republikom Srpskom”

Prilikom dvodnevne radne posete glavnom gradu SAD, Dragan Mikerević je bio dočekan sa uvažavanjem za dosadašnja angažovanja na funkciji predsedavajućeg Saveta ministara Bosne i Hercegovine, kao i sa velikim očekivanjima u odnosu na obaveze i poslove koji ga očekuju kao mandatara nove vlade Republike Srpske. Istovremeno, domaćini su - u razgovorima na Kapitol Hilu/Capitol Hill i sa predstavnicima administracije, u Stejt/State Departmentu, Savetu za nacionalnu bezbednost i Pentagonu - potvrdili Mikereviću dosadašnja uveravanja da će Amerika ostati angažovana u BiH, sa saveznicima iz NATO, sve dok to bude tražila realizacija mirovnog sporazuma iz Dejtona/Dayton.

S druge strane, haški proces Biljani Plavših učinio je da saradnja RS sa Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji bude jedna od glavnih tema razgovora koje je Mikerević imao u ova dva dana sa istaknutim predstavnicima političkog života SAD. Na tu temu, dosadašnji predsedavajući Saveta ministara BiH i budući premijer vlade RS, rekao je pred odlazak iz Vašingtona i sledeće:

“…I u tom smislu ja sam izrekao moja poznata stajališta da su to veoma osjetljiva pitanja koja moramo imati u vidu, ali da je potpuno jasan naš stav da se u potpunosti sprovede zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, kad je riječ o Republici Srpskoj. I to će nova vlada, koja će biti izglasana posle Nove godine, sigurno učiniti – i djelovati u skladu sa tim zakonom. S tim što sam jasno rekao da tehnički i profesionalni kapaciteti (RS) nisu takvog nivoa da se mogu očekivati neki spektakularni rezultati. Zato moramo sarađivati sa SFOR.”

Kad je reč o predaji i priznanju Biljane Plavšić pred sudom u Hagu, Dragan Mikerević je to označio kao “lični stav” bivše predsednice. Biljana Plavšić, prema njegovoj oceni, “ima razloga zašto se tako izjasnila” i taj njen stav, kako je zaključio, “u suštini nema mnogo veze sa Republikom Srpskom, niti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”.

U razgovorima sa američkim zvaničnicima, Mikerević je preneo uveravanja da su na nivou vlasti u Bosni i Hercegovini iskristalisana mišljenja oko neophodnosti pune saradnje sa Međunarodnim tribunalom u Hagu. Prema njegovim rečima, to je u potpunosti slučaj i sa novom vladom u Banjaluci, kojoj će on, kako je najavio, stati na čelo početkom januara:

“Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom je riješio gotovo u cjelosti taj problem. Mislim da nijedan pojedinac – ma ko da je bio – nije vrijedan jednog naroda i jedne zemlje. Prema tome, naš odnos prema tom pitanju je potpuno jasan. Svi oni koji su odgovorni ili osumnjičeni za ratne zločine, treba da se privedu pravdi i u tom smislu treba posmatrati i buduće propise na teritoriji RS i, uopšte, cijele BiH.”

Bosna i Hercegovina je, pored SR Jugoslavije, jedina balkanska država koja je ostala van programa NATO Partnerstvo za mir (PZM) i to je bilo pitanje koje je pokretano, praktično, u svim Mikerevićevim razgovorima u Vašingtonu. Prema oceni predsedavajućeg Saveta ministara, u BiH su i dalje dominantni različiti stavovi oko objedinjavanja oružanih snaga dva
entiteta, što je preduslov za priključenje programu PZM. “Kad je riječ o zajedničkoj vojsci, ja sam morao da ukažem na dvije stvari – na ono što je realno i na ono što se želi”, rekao je tim povodom Dragan Mikerević.

Slobodan Pavlović

Dijeljenje sadržaja