Uvažavajući rizike kojima se izlažu novinari izvještavajući iz ratnih zona, Žalbeno vijeće Haškog tribunala je ratnim reporterima dalo "ograničenu povlasticu" da neće biti "rutinski" prisiljavani na svjedočenja u Hagu


Suci Haškog tribunala postavili su presedan od historijskog značaja u međunarodnom pravu, dodjeljujući "ograničenu privilegiju" ratnim dopisnicima, koja im omogućava da odbiju svjedočiti pred Tribunalom ako smatraju da bi to imalo negativne posljedice za njihov rad. Žalbeno vijeće je utvrdilo da se ratnom dopisniku koji ne želi svjedočiti može uputiti takozvana subpoena - "nalog pod prijetnjom kazne" - samo u ograničenom broju slučajeva: kad je njegovo svjedočenje od "izravnog interesa i osobite važnosti za neko od ključnih pitanja" u sudskom postupku i pod uvjetom da se ti važni dokazi ne mogu dobiti ni iz kojeg drugog izvora.

Time je Žalbeno vijeće uvažilo upozorenja koja su pred Tribunal iznijeli američki novinar Jonathan Randal/Džonatan Rendal i još 34 medijske organizacije iz brojnih zemalja o tome da bi rutinsko pozivanje novinara da svjedoče dovelo u pitanje njihov neutralni status na terenu, pristup informacijama i sigurnost, jer bi se na njih gledalo kao na "špijune suda" ili buduće svjedoke optužbe na sudskim procesima. Naravno, svaki ratni izvjestitelj koji želi svjedočiti i pomoći u istragama bit će i dalje dobrodošao u Tribunalu.

Odluku Žalbenog vijeća popratile su pozitivne reakcije medijskih organizacija. "Međunarodno pravo je dalo veliku zaštitu novinarima", komentirala je direktorica Komiteta za zaštitu novinara, Ann Cooper/En Kuper.

"Uistinu pozdravljamo tu odluku...Žalbeno vijeće je njome učinilo uslugu slobodi medija", kaže Međunarodna federacija novinara koja predstavlja novinare iz više od 100 zemalja.

Mogućnost da rad novinara bude ugrožen ako ih se prisiljava na svjedočenje u svojim su odlukama već priznali Europski sud za ljudska prava i mnogi nacionalni sudovi, ali se tim problemom dosad nije bavio ni jedan međunarodni krivični sud.

Na prvi pogled se čini da je Haški tribunal sam sebi učinio "medvjeđu uslugu" jer je, dajući "ograničenu povlasticu" ratnim dopisnicima, ograničio dotok informacija sudskim vijećima. Međutim, Žalbeno vijeće naglašava da takva odluka ide u korist Tribunalu i međunarodnom krivičnom pravu. "Izvještavanje ratnih dopisnika iz područja sukoba može biti od vitalnog značaja za osobe ili organizacije (poput Tribunala) koje rade na sprečavanju ili kažnjavanju zločina... Ratni dopisnici su objavili slike strašnih patnji zatočenika Omarske, što je imalo važnu ulogu u upozoravanju međunarodne zajednice na kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini", ističe Žalbeno vijeće.

Otkriće prijedorskih logora u avgustu 1992. pokrenulo je proces koji je doveo do stvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, pa se može reći da je Tribunal, dođeljujući im "ograničenu privilegiju", vratio "dug" ratnim reporterima.

Za sličnu se privilegiju pred Tribunalom dosad izborila i jedna međunarodna organizacija - Međunarodni Crveni križ - čiji članovi ne trebaju svjedočiti jer bi se time ugrozila njihova neutralna humaniratna misija u zonama sukoba.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja