Nedelju dana nakon dobrovoljne predaje Tribunalu, Milan Martić se na prvom pojavljivanju pred kineskim sudijom Daćunom izjasnio da nije kriv ni po jednoj od tačaka optužnice koja ga tereti za raketni napad na Zagreb u maju 1995.


Izjašnjavajući se da nije kriv ni po jednoj od četiri tačke optužnice koja ga tereti za kršenja zakona ili običaja ratovanja, Milan Martić je danas priznao da je "počinio taj čin" zbog kojeg je optužen.

"Ne osećam se krivim, a dalje obrazloženje zbog čega sam taj čin počinio daće moj branilac" - rekao je Martić odgovarajući na pitanja kineskog sudije Liu Daćuna/Daqun.

Taj "čin" su raketni napadi na Zagreb, izvršeni 2. i 3. maja 1995., u kojima je ubijeno 7 i ranjeno više od 200 civila. Napadi su izvršeni raketama tipa "Orkan" sa tzv. "kasetnim bombama", koje su - kako se navodi u optužnici - "isključivo namenjene ubijanju ljudi." Prema optužnici, "sve žrtve su civili koji su u navedeno vreme bili zaštićeni zakonima i običajima rata", dok je Milan Martić, u to isto vreme, "bio dužan da poštuje zakone i običaje koji regulišu vođenje rata." Kao predsednik tadašnje samoproklamovane Republike Srpska Krajina i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, Martić je, smatra tužilac, odgovoran bilo da je "svesno i namerno naredio nezakonit napad na civilno stanovništvo", ili da je "znao ili imao razloga da zna da se njegovi potčinjeni pripremaju da izvrše ratni zločin, a nije preduzeo neophodne i razumne mere da ih spreči ili kazni."

Današnjim priznanjem da je "počinio taj čin", Milan Martić je još jednom potvrdio ono što je javno govorio u maju 1995., neposredno nakon raketnog napada na Zagreb. Na javnoj raspravi o optužnici za granatiranje Zagreba, vođenoj pred tribunalom u februaru 1996., prikazano je ili citirano više javnih izjava u kojima je Martić priznao da je lično naredio raketni napad. U jednom radio-intervjuu iz tog vremena Martić je, doslovno, rekao: "Nemam šta da krijem. Naredbu sam izdao lično, kao odmazdu Tuđmanu i njegovima."

Odbrana Milana Martića, koju vodi beogradski advokat Strahinja Kastratović, će se po svemu sudeći zasnivati na tvrdnji da je raketni napad na Zagreb bio "legitiman vojni odgovor" na operaciju "Bljesak" koju su hrvatske snage započele 1. maja 1995. u Zapadnoj Slavoniji. Tu mogućnost je, inače, razmatralo pretresno veće koje je u potvrdilo optužnicu protiv Milana Martića i izdalo za njim međunarodnu poternicu. Zaključak sudija je, međutim, bio da je odmazda protiv civila zabranjena pod svim okolnostima, odnosno da "nikakve okolnosti ne mogu legitimisati napad protiv civila... čak i ako je u pitanju odgovor proporcionalan sličnom kršenju koje je izvršila druga strana u konfliktu."

Nakon izjašnjavanja optuženog, optužba je najavila da je u pripremi izmenjena optužnicu koja će - pored granatiranja Zagreba - uključivati i druge navode zločine koje su u Hrvatskoj, a možda i u Bosni, počinile snage takozvane RSK pod komandom Milana Martića.

Dijeljenje sadržaja