Optuženi general Slobodan Praljak u unakrsnom ispitivanju Eda Vulijamija ukazao na svoje zasluge za otkrivanje uslova koji su 1993. godine vladali u logorima pod komandom HVO


Svedoka optužbe, britanskog novinara Eda Vulijamija/Ed Vulliamy, je u nastavku suđenja šestorici čelnika Herceg Bosne najduže unakrsno ispitivao optuženi Slobodan Praljak nastojeći da, pored ostalog, ospori njegovu tvrdnju da su u "septembru 1993. godine logori na teritoriji Herceg Bosne postali diplomatski, a ne samo humanitarni problem".

Vulijami je početkom septembra 1993. po drugi put posetio logor Dretelj i u glavnom ispitivanju je detaljno svedočio o nehumanim uslovima koji su u njemu vladali. Po njegovoj oceni, tadašnji hrvatski predsednik Tuđman je, pod diplomatskim pritiskom međunarodne zajednice, u septembru 1993. uputio otvoreno pismo lideru Herceg Bosne Mati Bobanu, apelujući na njega da "životne uslove u logorima uskladi sa međunarodnim pravom i Ženevskim konvencijama."

Podsećajući da je taj apel objavljen 7. septembra 1993. Praljak je Vulijamiju predočio naređenje koje je on izdao šest dana ranije a kojim se dopušta "ekipi nemačke televizije ZDF da uđe u logor Gabela". Ukazao je da je to bila prva ekipa koja je ušla u neki od logora koje je držao HVO, osporavajući "primat" Vulijamiju i njegovim zapadnim kolegama, koji Dretelj posetili sedam ili osam dana kasnije.

Praljak je sugerisao da je upravo zahvaljujući izveštaju nemačkih novinara kojima je on dao dozvolu da posete logor, a ne kako je Vulijami tvrdio diplomatskom pritisku, hrvatska javnost, "pa i Franjo Tuđman upoznat sa uslovima koji su vladali u tim logorima". Britanski novinar nije sporio da datum na predočenoj Praljkovoj naredbi zaista ukazuje da je ona bila izdata pre Tuđmanovog apela Bobanu , ali nije odustao od ocene o diplomatskom pritisku. "Čitanjem tog pisma moglo se uvideti da je reč o poziciji koja je izgrađena na diplomatskom nivou", rekao je Vulijami.

Podsećajući na Vulijamijevo svedočenje o razgovoru u kojem mu je Mate Boban govorio o potrebi da hrvatska zajednica Herceg Bosna bude ne samo država građana, već zajednica koja će u većoj meri odražavati interese nacije, Slobodan Praljak je svedoka pitao "da li u tome vidi nešto loše?". "Ja sam već bio umoran od te retorike", odgovorio je Vulijami i objasnio da je to "pozivanje na kolektivno pravo naroda ili nacije", na osnovu njegovog dotadašnje iskustva na prostoru bivše Jugoslavije, redovno "vodilo nečemu jako lošem".

Slobodan Praljak je potvrdio da je Vuliamiju, u septembru 1993. potpisao dozvolu za ulazak u Dretelj ali je optuženog generala zanimalo zašto je svedok, kako je izjavio, bio s time iznenađen. "Zato što prethodnih nekoliko puta nismo uspevali da dobijemo dozvolu", odgovorio je britanski novinar.

Nakon Vulijamija, na suđenju Jadranku Prliću, Milivoju Petkoviću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću započeto je svedočenje američkog istoričara Roberta Donje/Donia, koji kao ekspert tužilaštva govori o istorijskom kontekstu i genezi sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Ovo je njegovo deveto svedočenje pred Tribunalom.

Dijeljenje sadržaja