Glavna tužiteljica Haškog tribunala izjavila da nema sistematske suradnje s Beogradom


Glavna haška tužiteljica Carla(Karla) del Ponte ustvrdila je u Evropskom parlamentu da između Tribunala i SR Jugoslavije još nema pune i sistematske suradnje i pozvala na pritisak EU na Beograd, kako bi njena kancelarija dobila "konkretne rezultate."

U govoru pred punom salom vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta i mnogobrojnim novinarima , Del Ponte je glavninu svog izlaganja posvetila SR Jugoslaviji. Jugoslavenski zakon o saradnji sa Hagom je, prema njoj, "osnova, ali nedovoljno dobar jer ne omogućuje transfer optuženih za Haag/Hag, a to je flagrantno kršenje međunarodnog prava".

Glavna tužiteljica konstatirala je da bi politički pritisak EU u pravcu intenziviranja ta suradnje bio koristan. Kao primjer navela je zaključke Vijeća ministara od ovog ponedjeljka koji kao da su unaprijed naznačili glavni ton njenog današnjeg izlaganja pred europskim parlamentarcima. Del Ponte traži da u SR Jugoslaviji prestane zastrašivanje svjedoka, da hapšenja bude više, da se prestane govoriti kako se ne zna gdje su važni osumnjičenici, da se omoguće istrage na licu mjesta.

Najviše vremena posvetila je zahtjevu da se Sudu omogući uvid u jugoslavenske državne arhive, ocijenivši da je dokumentacija koja se predaje Tribunalu nedovoljna. Zastrašivanje svjedoka vrši se tako da ih se uvjerava kako bi njihovo svjedočenje u Haagu predstavljalo "odavanje vojne tajne". Beograd, prema njoj, također ima punu informaciju o mjestu boravišta optuženih za zločine u Vukovaru a "ne poduzima se ništa". "Nemojmo zaboraviti i da se Mladić nalazi u Srbiji", dodala je.

Tribunal nema dovoljno novca , istakla je u odgovorima na pitanja parlamentaraca, i to za sad onemogućuje neke istrage. Ipak, istraženo je da se nestali kosovski Srbi ne nalaze ni u Albaniji ni na Kosovu u logorima, kako su neki pretpostavljali. Moguće je da su mrtvi, i moguće je da su im tijela na lokaciji jezera Radonić, no za daljnje istraživanje o tome trebaju dodatna sredstva, jednako kao i za iskopavanje preostalih zajedničkih grobnica na Kosovu i u Srbiji.

Još se nisu stekli uvjeti da se suđenja prenesu u zemlje bivše Jugoslavije, nastavila je, jer je situacija u pravosuđu još uglavnom nezadovoljavajuća. Pogotovo je u lošem svjetlu ocrtala situaciju u pravosuđu BiH, dok je njen dojam o tome kako se odvija hrvatsko suđenje Mirku Norcu pozitivan. Odbila je primjedbu da se u Haagu dijeli pravda pobjednika nad pobijeđenima. "Naši su suci iz Afrike, s Jamajke, na njih se zaista te primjedbe ne mogu odnositi", rekla je. Kraj aktivnosti Tribunala locirala je u godinu 2008, podsjetivši da se to tada mora otvoriti, voditi i završiti cijeli niz suđenja.

Ines Sabalić

Dijeljenje sadržaja