Home



TRIBUNAL POJAČAVA PRITISAK NA BEOGRAD


Sledeće sedmice u Haškom tribunalu

Predsednik i glavni tužilac tribunala će u utorak od Saveta bezbednosti UN tražiti da preduzme "sve neophodne mere" kako bi se države bivše Jugoslavije prisilile na saradnju. Nastavak četiri suđenja i četiri konferencije o stanju u postupcima

Claude Jorda, predsjednik Haškog tribunalaClaude Jorda, predsjednik Haškog tribunala

Predsednik Klod Žorda/Claude Jorda i glavni tužilac Karla/Carla del Ponte će u ponedeljak i utorak (28. i 29. oktobra 2002.) pred Generalnom skupštinom i Savetom bezbednosti UN podneti redovni godišnji izveštaj o aktivnostima Haškog tribunala.

Uoči polaska za Njujork/New York, predsednik Žorda je, na zahtev glavnog tužioca Del Ponte, uputio Savetu bezbednosti formalnu pismenu prijavu protiv SR Jugoslavije zbog njenog "produženog kršenja međunarodno pravnih obaveza prema tribunalu". U prijavi se navode dva vida takvog kršenja. Prvi je "propuštanje" da se uhapsi i preda tribunalu 11 osoba javno optuženih za ratne zločine za koje se zna ili pretpostavlja da su na teritoriji SRJ. Kao drugi vid kršenja u prijavi se navodi sâm Zakon o saradnji SRJ sa Haškim tribunalom, u kojem se osporava njegov primat nad nacionalnim sudovima.

Ovoj pismenoj prijavi predsednik Žorda i glavni tužilac Del Ponte će, kako se očekuje, u govoru pred Savetom bezbednosti dodati i usmenu pritužbu na oklevanje hrvatskih vlasti da predaju tribunalu optuženog generala Janka Bobetka. Predstavnici tribunala će od Saveta bezbednosti zahtevati da preduzme "sve neophodne mere" kako bi se SRJ i ostale države i entiteti bivše Jugoslavije prisilili na ispunjavanje međunarodno-pravnih obaveza. U suprotnom, kako se upozorava u pismu predsednika Žorde, tribunal neće biti u stanju da okonča svoju misiju do kraja 2008. godine, na čemu se najviše insistira upravo u Savetu bezbednosti.

U ponedeljak u Hagu počinju završne reči optužbe i odbrane na suđenju Mladenu Naletiliću Tuti i Vinku Martinoviću Šteli, koji su optuženi za zločine nad bošnjačkim stanovništvom Mostara 1993. godine. Optužba je dobila jedan dan da zaokruži svoj slučaj protiv obojice optuženih, a zatim će po jedan dan za svoje završne argumente imati branioci Tute i Štele.

Suđenje Slobodanu Miloševiću nastaviće se u utorak 29. oktobra izvođenjem dokaza o povezanosti optuženog sa zločinima koji su početkom prošle decenije počinjeni u Hrvatskoj. Tužilaštvo, po običaju, nije javno otkrilo identitet svojih sledećih svedoka. Od 10 dosadašnjih svedoka optužbe u ovom delu dokaznog postupka, samo dvojica su po nacionalnosti Hrvati, dok su svi ostali bili Srbi iz Hrvatske, Bosne, Crne Gore i same Srbije.

Nastaviće se, takođe, i dokazni postupak optužbe na suđenju Radoslavu Brđaninu, bivšem predsedniku Kriznog štaba tzv. Autonomne regije Krajina optuženom za genocid, kao i dokazni postupak odbrane na suđenju generalu Stanislavu Galiću, optuženom za granatiranje Sarajeva i snajperske napade na civile.

Zakazane su i četiri konferencije o stanju u postupcima. U slučajevima "Čelebići" i "Omarska" razmotriće se dokle se stiglo u rešavanju po žalbama optuženih na kazne koje su im izrečene zbog zločina počinjenih u tim logorima. U slučaju generala Armije BiH Sefera Halilovića i bivšeg predsednika Kriznog štaba Bratunca Miodraga Deronjića, razmatraće se dokle su strane stigle u pripremama za suđenja. (kraj)



Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 122

ZAVRŠENO "MOSTARSKO SUĐENJE" - Teške kazne, ili oslobađajuće presude, za Tutu i Štelu
BALKANSKI ŠPIJUNI: KOS-ovci i KOG-ovci svjedoče na suđenju Slobodanu Miloševiću
SNAJPERSKI INCIDENT BROJ 6: Da li je na zvoniku crkve bilo snajpersko gnijezdo?
LISTA ZA "LAĐENJE": Tri kategorije zatočenika logora Omarska