Na početku unakrsnog ispitivanja, Slobodan Milošević optužio svedoka optužbe da je, kao jedan od vodećih političara nekadašnje Republike Srpska Krajina, "radio mimo svojih ubeđenja... samo da bi ostao na vlasti." Oštar duel optuženog i svedoka o tome "ko je manipulisao građanima Krajine"


Zaštićenog svedoka C-061, kojeg je u jednom trenutku oslovio sa "gospodin Kroacija 61", Slobodan Milošević je na početku unakrsnog ispitivanja pokušao da predstavi kao karijeristu i oportunistu, koji je "voleo svoju političku ulogu i znao da na njoj može da opstane samo ako govori ono što se od njega očekuje." Pa je, zbog toga, "radio i ono sa čime se nije slagao... samo da bi ostao na vlasti."

Svedok C-061 je, podsetimo, bio jedan od vodećih političara nekadašnje Republike Srpska Krajina i bio je u direktnom kontaktu sa optuženim Miloševićem u periodu koji pokriva optužnica za zločine u Hrvatskoj. Zbog političke uloge koju je u tom periodu igrao, svedok C-061 se našao na listi Miloševićevih saučesnika koji su pod istragom i mogli bi uskoro da budu optuženi. Istražitelji tužilaštva su u više navrata s njim razgovarali kao sa osumnjičenim i Milošević je upravo od te činjenice pošao u unakrsnom ispitivanju svedoka. Tražio je da se pred sudom prikaže video snimak prvog od mnogobrojnih razgovora koje su sa svedokom-osumnjičenim vodili haški istražitelji. Radi zaštite identiteta svedoka, snimak je prikazan na takozvanoj "privatnoj sednici", tako da ga publika nije videla.

Na kratkoj javnoj raspravi koja je usledila, Milošević je citirao jednu od izjava sa tog snimka, u kojoj svedok govori o tome kako je 1990. nastojao da doprinese uspostavljanju "harmoničnog i mirnog života srpskih i hrvatskih stanovnika Krajine u okviru Republike Hrvatske." Optuženi se, zatim, pozvao na neki članak beogradske "Politike" iz tog vremena u kojem se, po svemu sudeći, svedok zalagao za nešto drugo, a ne za "harmoničan i miran život". Sadržaj tog članka će, međutim, ostati tajna, pošto su sudije ponovo naložile prelazak na "privatnu sednicu."

Kada je nakon toga, opet na kratko, sednica otvorena, svedok je dobio priliku da objasni različite političke opcije za koje se zalagao 1990. i 1991. godine. Prvo je, 1990., bio uz one koji su nastojali da SAO Krajina dobije političku i teritorijalnu autonomiju, čiji bi stepen zavisio od budućeg statusa Hrvatske u okviru Jugoslavije. Naime, rekao je svedok, ukoliko bi taj status ostao federalni, stepen autonomije bi bio manji, dok bi u se slučaju konfederalnog statusa - tražio veći stepen samostalnosti Krajine.

Od te se opcije, međutim, odustalo 1991. kada je politički vrh SAO Krajine, kako je rekao svedok obraćajući se direktno Miloševiću, "prihvatio vašu koncepciju da narodi imaju pravo na samoopredeljenje i da Srbi i SAO Krajina imaju pravo da ostanu u Jugoslaviji".

Milošević, međutim, sugeriše da je svedok svoje političke stavove menjao da bi ostao na vlasti, a ne zato što je sledio nekakve njegove naloge ili koncepcije. Iz istih je razloga, dodao je optuženi, svedok je "nastojao da kod građana Krajine stvori predstavu da se o svemu dogovara sa rukovodstvom Srbije", što po njemu, Miloševiću, nije bilo tačno i što je on "nastojao da objasni građanima Krajine."

Miloševićevo pozivanje na "građane Krajine" pružilo je šansu svedoku da optuženom uzvrati istom merom: "Vi ste nastojali da prevarite građane Krajine. Da se poigrate nihovim sudbinama da biste ostvarili svoje ciljeve. Ti ciljevi su 1991. bili maksimalistički, a onda ste ih revidirali pa ste, da bi objasnili tu reviziju, manipulisali javnim mnenjem i narodom, pa i narodom Krajine."

Unakrsno ispitivanje svedoka C-061 nastaviće se sutra. (kraj)

Dijeljenje sadržaja