U periodu 1992-1995. godine su u BiH “oživjeli projekti” podjela iz perioda prije Drugog svjetskog rata, navodi ekspert za povijest, svjedok obrane na sudjenju Hadžihasanoviću i Kuburi. Bosna i Hercegovina je, kaže svjedok, tokom povijesti uspijevala zadržati svoju cjelovitost i “nikad nije imala etnički definirane teritorije” unutar svojih granica.


S ratom u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine su “oživjeli projekti” iz perioda prije Drugog svjetskog rata, kad je Bosna i Hercegovina pripala dijelom Banovini Hrvatskoj, a dijelom je trebala pripasti planiranom teritoriju “Srpskih zemalja”, ocijenio je sarajevski povjesničar Zijad Šehić u ekspertnom izveštaju koji je pripremio na zahtjev obrane generala Envera Hadžihasanovića i brigadira Amira Kubure.

On je svjedočio da je u periodu Kraljevine Jugoslavije teritorij Bosne i Hercegovine, kakav je definiran u 17. stoljeću, prvi put razbijen, da bi bio podijeljen izmedju pet Banovina. Potom je, 1939. godine, sporazumom izmedju Srba i Hrvata uspostavljena Banovina Hrvatska koja se protezala na značajan dio BiH, a sve što nije ušlo u Banovinu trebalo je postati dio “Srpskih zemalja”, navodi Šehić zaključujući da se mogu povući “historijske paralele” izmedju tih dogadjaja i rata koji je uslijedio 1990-tih. U oba perioda, navodi on, muslimansko je stanovništvo vidjelo izlaz u autonomiji BiH.

Svjedok ističe da je Bosna i Hercegovina tokom povijesti uglavnom uspijevala sačuvati cjelovitost svog teritorija – kao pašaluk u periodu Osmanlijskog carstva, kao “corpus separatum” u okviru Austro-Ugarske, kao posebna cjelina u prvom periodu postojanja Kraljevine Jugoslavije, te nakon Drugog svjetskog rata, kao republika u SFRJ, s tri ravnopravna naroda.

“Bosna nikad nije imala etnički definirane teritorije” unutar svojih granica, istaknuo je svjedok zaključivši da je podjela po nacionalnom kriteriju - u koju se krenulo 1991. i 1992. s proglašavanjem srpskih i hrvatskih autonomnih oblasti – “mogla biti provedena samo nasilnim putem”. Šehić dodaje da u Bosni i Hercegovini “nikada prije nije došlo do takve devastacije kulturnih i vjerskih spomenika, u nastojanju da se uklone korijeni i tragovi postojanja drugih etničkih grupa.”

Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Šehić, je prvi ekspert kojeg je izvela obrana generala Hadžihasanovića, bivšeg komandata 3. korpusa Armije BiH. U svom dokaznom postupku, obrana će izvesti još nekoliko svjedoka-vještaka, medju ostalim, za pitanja ustava i vojna pitanja.

Dijeljenje sadržaja