Bivši načelnik štaba 306. brigade Armije BiH svjedočio o ponašanju i statusu stranih boraca u području sjevero-istočno od Travnika te o blokadama HVO koje su potakle Armiju BiH na vojne akcije u junu 1993. godine


Mudžahedini su Armiji BiH “samo pravili probleme”, kazao je Remzija Šiljak, bivši načelnik štaba 306. brigade Armije BiH, koji navodi da strani borci nisu bili podredjeni Armiji BiH i da “nikoga nisu slušali”.

U zoni 306. brigade, sjevero-istočno od Travnika, mudžahedini su počinili više zločina nad zarobljenim Hrvatima, medju ostalim, u mjestima Miletići i Maline. Za te zločine je optužen bivši komandant Armije BiH u srednjoj Bosni Enver Hadžihasanović, no njegova obrana osporava tvrdnju tužitelja da su mudžahedini djelovali u sastavu Armije BiH.

“Ne znam je li itko imao precizne podatke o mudžahedinima. Ja sam se od njih skrivao, očekivao sam samo neprijatnosti”, rekao je Šiljak. “U Miletićima se dogodio ružan masakr četiri Hrvata nakon što su mudžahedini uletjeli u selo” u aprilu 1993., rekao je svjedok. On je takodjer čuo da su u junu mudžahedini oteli i ubili Hrvate koje je iz Malina u Mehuriće, navodno da bi ih zaštitila, sprovodila Armija BiH. Prema svjedoku, Armija BiH je nastojala da “riješi problem mudžahedina”, ali “nije imala ovlaštenja ni odgovornost da istražuje ponašanje grupa koje nisu u njenom sastavu.”

Obrana je, kroz iskaz ovog svjedoka, nastojala pokazati kako je u junu 1993. došlo do vojnih akcija u kojima su izvršeni zločina koji su predmet optužnice protiv Hadžihasanovića i bivšeg komandanta 7. muslimanske brigade Amira Kubure. Usprkos tome što je u aprilu i maju 1993. godine HVO svojim punktovima ispresijecao teritorij 306. brigade i izolirao niz bošnjačkih sela u slivu rijeke Bile, iz komande 3. korpusa su i dalje stizale naredbe da se problemi pokušaju riješiti na miran način, navodi svjedok. No, u junu 306. brigada više nije mogla funkcionirati i tražila je vojnu pomoć za deblokiranje nekih sela, navodi svjedok.

Nakon tih akcija, Armija BiH je deblokirala put izmedju Travnika i Zenice, gdje je bilo sjedište 3. korpusa, no tada je došlo do pljački i uništavanja kuća hrvatskog stanovništva koje je napustilo to područje. Obrana dokazuje da ta uništavanja nisu počinili vojnici 3. korpusa. “To je postao tranzitni put, njime su prolazile hiljade izbjeglica, teško ga je bilo kontrolirati”, kaže Šiljak koji tvrdi da je Armija BiH ne samo izdavala zapovijedi o zaštiti imovine, već i formirala jedinicu koja je trebala paziti na napuštene kuće.

Dijeljenje sadržaja