Iseljavanje muslimanskog stanovništva Bosanske krajine u ljeto i jesen 1992. bilo je posljedica "organizovanog i sistematskog etničkog čišćenja" - zaključio je bivši funkcioner UN Čarls Kirudja svjedočeći na sudjenju Momčilu Krajišniku


Čarls/Charles Kirudja, bivši koordinator UN za civilna pitanja u sektoru Sjever u Hrvatskoj je u ljeto 1992. nedvosmisleno zaključio: "talas muslimanskih izbjeglica kroz ovu zonu je posljedica sistematskih progona i etničkog čišćenja, koji se organizuju uz odobravanje i podsticanje vlasti Srpske republike BiH".

Predstavnici srpskih vlasti dolazili su u Kirudjin biro u Topuskom od kraja maja 1992. sa zahtjevima da UNPROFOR i UNHCR obezbijede prolazak konvoja od više hiljada "Muslimana koji žele da se isele". U isto vrijeme, od manjih grupa bošnjačkih izbjeglica ili pojedinaca koji bi preplivali Unu i zatražili zaštitu "na punktovima UNPROFOR", Kirudja i njegovi saradnici dobijali su informacije o zastrašivanju, noćnoj pucnjavi, brutalnim mučenjima, paljenju kuća i ubistvima, koje su počinile srpske naoružane snage.

Bošnjaci su "želili da se isele" da bi sačuvali živu glavu, svjedočio je danas Kirudja. A da bi im se ta "želja ispunila", morali su prethodno potpisati dokument da "dobrovoljno" napuštaju mjesto boravka, a svu pokretnu i nepokretnu imovinu ostavljaju Srpskoj Republici BiH.

Čelni ljudi srpskih opština u sastavu takozvane Autonomne regije Krajina uporno su dolazili u sjedište civilnog sektora UN i UNHCR sa zahtjevima da im se pomogne u "dobrovoljnom iseljavanju" Muslimana, uz tvrdnju da je to "human gest Srba". Kirudja je evidentirao zahtjeve za prolazak konvoja od 4.000 Bošnjaka iz Bosanskog Novog, 11.000 iz Sanskog Mosta, 8.000 iz Prijedora i 600 iz Bosanske Krupe, uz spiskove "podnosilaca zahtjeva za napuštanje" i onih koji su "ispunjavali kriterijume za odlazak".

"Vrlo brzo smo ostali bez iluzija o dobrovoljnosti", rekao je Kirudja i naglasio da su predstavnike srpskih vlasti otvoreno, kako usmeno tako i pismeno, upozoravali da je prisilno premještanje stanovništva zločin protiv čovječnosti po medjunarodnom pravu. Oni ipak nisu odustajali od zahtjeva da, obezbjedjivanjem konvoja, u tome učestvuju Ujedinjene nacije.

Kirudja je dao saglasnost za prolaz samo jednog konvoja od 4.000 Muslimana iz Bosanskog Novog, nakon što je vlada Hrvatske zvanično potvrdila da ih prima na svoju teritoriju. Medjutim, umjesto 4.000, iz Bosanskog Novog se 22. jula 1992., po Kirudjinoj procjeni, iselilo oko 9.000 Bošnjaka. Sve ostale zahtjeve on je odbio, pošto su - kako je rekao - značili direktno učešće medjunarodnih organizacija u etničkom čišćenju.

Medjutim, talas izbjeglica "preko sektora Sjever" time nije zaustaljen. Svaki dan su iz Bosanske Krajine bježale veće ili manje grupe Bošnjaka. Do oktobra 1992., ocjenjuje Kirudja, na taj se način iselilo najmanje 28.000 Bošnjaka.

Optužnica tereti Momčila Krajišnika za "podržavanje, planiranje i izvršenje progona bosanskih Muslimana iz 37 opština u Bosni i Hercegovini", medju kojima su Bosanski Novi, Sanski Most, Bosanska Krupa i Prijedor.

Dijeljenje sadržaja