Zbog mogućih "materijalnih neslaganja" u pojedinim izjavama Miroslava Deronjića, sudije zakazale dodatnu raspravu o odmeravanju kazne.


Pretresno veće kojim predsedava nemački sudija Volfgang Šomburg/Wolfgang Schomburg zakazalo je dodatnu raspravu o odmeravanju kazne Miroslavu Deronjiću, koji je priznao krivicu za masakr nad 65 bošnjačkih civila, ubijenih 9. maja 1992. u selu Glogova pored Bratunca. Prva rasprava o odmeravanju kazne, na kojoj je optužba za Deronjića predložila 10 a odbrana 6 godina zatvora, održana je krajem januara ove godine. Dodatna rasprava zakazana je za petak 5. mart, sa mogućnošću da se nastavi i u ponedeljak 8. marta.

U nalogu za dodatnu raspravu se navodi da su sudije, razmatrajući Deronjićevu izjavu i takozvane "činjenične osnove" priznanja krivice i uporedjujući ih sa optužnicom za zločin u Glogovi, uočili "izvesne protivurečnosti", koje su ih navele da još jednom prouče sve dosadašnje izjave optuženog. A takvih je izjava dosta, budući da se Deronjić obavezao na punu saradnju sa tužilaštvom i da je do sada - osim u svom - svedočio u još pet predmeta pred Tribunalom.

Proučavajući transkripte Deronjićevih svedočenja i uporedjujući ih sa njegovim izjavama i optužnicom, veće je - kako se navodi u odluci - uočilo stvari koje sudijama, barem na prvi pogled, deluju kao "materijalna neslaganja." Dopunska rasprava je zakazana da bi veće proverilo da li se Deronjićevo izjašnjavanje o krivici može i dalje smatrati "nedvosmislenim."

Sudeći po formulacijama iz odluke, moguće "protivurečnosti" i "materijalna neslaganja" se odnose na Deronjićevu ulogu u napadu na Glogovu, 9. maja 1992. U svojim izjavama i svedočenjima on je, inače, pokrio i mnoge druge teme od interesa za tužilaštvu u periodu od priprema SDS za preuzimanje vlasti 1991. do masakra u Srebrenici jula 1995.

Dijeljenje sadržaja