Odbrana bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS Ratka Mladića je drugog dana iskaza balističkog eksperta Zorice Subotić nastavila da osporava optužbe za artiljerijski teror nad Sarajevom. Istrage na koje se oslanja tužilaštvo su, smatra ona, bile zakašnjele ili su vođene na pogrešnom mjestu i na pogrešan način

Na "dnevnomredu" odbrane Ratka Mladića u nastavku iskaza eksperta za balistiku Zorice Subotić su bila tri incidenta: granatiranje fudbalske utakmice na Dobrinji 1. juna 1993. godine u kojem je poginulo više od deset, a ranjeno oko 100 ljudi, zatim reda za vodu u Ulici Spasenije Cane Babović na Dobrinji 12. jula iste godine kada je poginulo 13, a ranjeno 14 ljudi, te djece na sankanju na Alipašinom polju 22. januara 1994. godine kada je ubijeno šestoro mališana i ranjeno pet odraslih.

Tužilaštvo tvrdi da su smrtonosne granate u sva tri incidenta ispaljene sa položaja Mladićevih snaga. Granate koje su pale među igrače i posmatrače fudbalske utakmice ispaljene su iz pravca istok-jugoistok, granata koja je pogodila red za vodu je ispaljena iz pravca sjever-sjeverozapad, a projektili od kojih su stradala djeca na sankanju sa zapada. Odbrana to osporava i tvrdi da su istrage o tim incidentima vođene na pogrešnom mjestu, da su primjenjivane nepostojeće metode ili su bile zakašnjele.

Prema riječima eksperta odbrane istraga granatiranja fudbalske utakmice na Dobrinji je urađena na zahtjev Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju "sa zakašnjenjem" od dvije godine, 21. novembra 1995. godine. Osim toga, istraga je vođena "na pogrešnom mjestu" jer se incident, tvrdi Subotić, nije dogodio na parkingu gdje je istraga izvršena, već na igralištu pored tog parkinga. Ona se poziva na izjave svjedoka i tragove koje je zatekla na licu mjesta ili uočila u dokumentaciji koja joj je bila na raspolaganju.

Istraga garantiranja ljudi u redu za vodu u Ulici Spasenije Cane Babović koju su izvršili pripadnici sarajevskog CSB se, po mišljenju Zorice Subotić, oslanjala na "nepostojeću" metodu određivanja mjesta udara granate. S obzirom da je granata udarila u ljudsko tijelo koje je prilikom eksplozije odbačeno u stranu, istražitelj CSB je odredio mjesto udara na osnovu tragova nastalih od šrapnela granate, a potom i pravac iz kojeg je granata ispaljena. Subotić je na osnovu raspoložive foto-dokumentacije odredila novi pravac doleta i zaključila da je granata stigla sa područja pod kontrolom Armije BiH.

Subotić je analizirala i granatiranje Alipašinog polja i došla do sličnih zaključaka kao i tim UNPROFOR na čelu sa kapetanom Verdijem – da se radilo o projektilima od 120 mm koji su ispaljeni iz pravca jugo-zapada. Tim UNPROFOR je, po njenoj ocjeni, sve dobro izračunao osim što je svoje zaključke predstavio na pogrešnim fotografijama. Kada se "ispravi" ta greška onda se, po analizi Zorice Subotić, nekako dođe do zaključka da su granate ispaljene sa područja pod kontrolom Armije BiH, a ne VRS kako tvrdi tužilaštvo.

Iskaz Zorice Subotić se nastavlja u ponedjeljak 28. septembra.

Dijeljenje sadržaja