Penzionisani pukovnik Branko Basara svedoči o razoružavanja Muslimana i Hrvata u opštini Sanski Most, napadima VRS na "muslimanske ekstremiste" i "nedostatku nadležnosti" vojske i njega lično u odnosu na zatvore, transport u zatočeničke centre, iseljavanje stanovništva, odluke Kriznog štaba, uključujući i sprovođenje strateških ciljeva

Nakon desetodnevne pauze, suđenje Ratku Mladiću nastavljeno je punom parom, iskazima troje svedoka koji su svedočili putem video veze.

Po usvajanju pisane izjave Anđe Obradović, čiji je sadržaj zaštićen pečatom Tribunala tako da se ne zna o čemu je svedočila, na drugom kraju video veze pojavio se Borislav Vasiljević iz Kotor Varoši. Prema sažetku izjave koji je pročitao branilac, Vasiljević je u pisanoj izjavi svedočio otome kako je u maju 1992. zarobljen i mučen u selu Večići, kao i "stradanju srpskog naroda" i njihovom "strahu da bi mogao da se ponovi genocid" iz Drugog svetskog rata. Tužilaštvo nije imalo pitanja za ove svedoke.

Treći današnji svedok penzionisani pukovnik Branko Basara je na početku iskaza upozoren da ne mora da odgovora na pitanja koja bi ga mogla inkriminisati osim u slučaju da ga na to primoraju sudije. Protiv Basare je, pred Državnim sudom BiH prošle godine podignuta optužnica za neke od zločina u Sanskom Mostu za koje se tereti i Ratko Mladić.

Mada penzionisan u JNA, Basara je reaktiviran u vojnu službu u oktobru 1991. godine, kako bi preuzeo komandu nad Šestom krajiškom brigadom. U izjavi odbrani, rekao je da je njegova brigada učestvovala u razoružavanju paravojnih formacija. Oduzimanje oružja od Muslimana i Hrvata je, rekao je, vršeno u dve faze. Stanovništvo je prvo pozvano na dobrovoljnu predaju nakon čega je vojska ulazila u selo i oduzimala zaostalo naoružanje. Basara tvrdi da su "borbe vođene samo tamo gde su muslimanske snage pružale otpor". Na primeru sela Mahala, Basara je ukazao da su žene, deca i neki od boraca izašli iz sela u roku koji im je dat i stavljeni pod zaštitu vojske, koja se zatim obračunala sa "muslimanskim ekstremistima".

Svedok je potvrdio da su delovi brigade angažovani u "miroljubivom preuzimanju vlasti" u Ključu. Rekao je da vojska "nije osnivala" zatvore Krings i Betonirka u Sanskom Mostu, nije učestvovala u transportu ljudi u Manjaču, niti je on imao nadležnost nad tim objektima. Konačno, Basara tvrdi da vojska nije imala ulogu u odlasku stanovništva.

Mada je prisustvovao sednicama Kriznog štaba, Basara tvrdi da nije učestvovao u glasanju i odlučivanju. Njegova uloga je, kaže, bila da doprinese da odluke koje se donose "budu što normalnije", da druga strana "ne bude ugrožena" i da se "poštuju pravila ratovanja". Kaže da se nijedno od njegovih naređenja nije pozivalo na odluke Kriznog štaba koje nisu ni dostavljane brigadi, već na naloge komande Korpusa.

U glavnom ispitivanju nije bilo reči o incidentima u Sanskom mostu za koje se Mladić tereti. Prema optužnici, kampanja progona u tom gradu je 1992. godine dosegla razmere genocida. Tužilac je pred kraj rasprave počeo unakrsno ispitivanje koje će nastaviti sutra.

Dijeljenje sadržaja