Veće sudije Antonetija naložilo sekretaru da imenuje "prijatelja suda" koji će istražiti da li postoji "dovoljan osnov" da se pokrene postupak za nepoštovanje suda protiv "pojedinih članova tužilačkog tima" zbog navodnog zastrašivanja svedoka kako bi teretili lidera srpskih radikala


Raspravno veće koje sudi lideru srpskih radikala Vojislavu Šešelju naložilo je sekretaru Tribunala da imenuje "prijatelja suda" koji će istražiti da li postoji "dovoljan osnov" da se pokrene postupak za nepoštovanje suda protiv "pojedinih članova tužilačkog tima" zbog navodnog zastrašivanja, ucenjivanja, podmićivanja, pa čak i mučenja, svedoka optužbe. Veće, očito, smatra da takve tvrdnje Šešelja i nesuđenih "četničkih insajdera" koji su se odrekli izjava datih tužilaštvu, ne mogu ostati neistražene i neodgovorene – kako radi zaštite prava optuženog tako i zbog integriteta postupka i renomea Tribunala i njegovog tužilaštva.

Šešelj je još u martu 2007. godine tražio da se pokrene postupak za nepoštovanje suda protiv bivše glavne tužiteljice Karle/Carla del Ponte, kao i tužilaca Hildergad Urc-Reclaf/Uertz-Retzlaff i Danijela Seksona/Daniel Saxon, navodeći da su "vršili pritisak i zastrašivali svedoke", nastojeći da od njih dobiju izjave koje ga terete. Uz zahtev, Šešelj je priložio izjave svedoka koji su tvrdili da su tokom razgovora sa tužilaštvom bili "lišavani sna", "ucenjivani", da im je "prećeno" kao i da im je, u zamenu za izjavu, obećan novac i novi identitet. Tužilaštvo je odbacilo Šešeljeve navode nazivajući ih "lažnim". Veće je odluku o tom zahtevu odložilo do kraja "glavnog" suđenja Šešelju za zločine protiv čovečnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini ali je 29. juna ove godine odlučilo da ipak pokrene istragu o navodima optuženog i nesuđenih svedoka optužbe.

U obrazloženju odluke se navodi da su svedoci tužilaštva Nebojša Stojanović i Aleksandar Stefanović kao i svedoci Veća Vojislav Dabić, Jovan Glamočanin i Zoran Rankić tvrdili da su istražitelji tužilaštva vršili "strašan pritisak" na njih, da su bili prinuđeni da potpišu izjave koje nisu prethodno pročitali ili koje su bile sastavljene na engleskom jeziku. Neki su tvrdili da im je tužilaštvo dnevno upućivalo veliki broj telefonskih poziva ili pretilo da će se njihovo ispitivanje nastaviti dok ne potpišu izjave. Konačno, svedoci su u iskazima pred Većem tvrdili da im je tužilaštvo obećalo relokaciju u treće zemlje, novčanu naknadu i stalan posao.

Iskazi ovih svedoka kao i izjava jedne osobe sa zaštićenim identitetom, po Veću, predstavljaju "nove činjenice koja opravdava preispitivanje prethodne odluke da se rešavanje po zahtevu optuženog odloži za kraj postupka". Veće je posebno naglasilo "da veoma ozbiljno" gleda na izjavu prevoditeljice koja je prisustvovala ispitivanju svedoka Zorana Rankića i prijavila da su taj proces pratile"izvesne neregluarnosti" od strane istražitelja. Veće to smatra "važnom informacijom koja traži dalje ispitivanje".

Potvrđujući odluku veća o pokretanju istrage, Kristijan Šartije/Christian Chartier je na današnjoj konferenciji za novinare ukazao da bi bilo "veoma pogrešno ostaviti mesta za ikakvu sumnju" u vezi sa mogućim ugrožavanjem prava optuženog kao i tehnikama koje su članovi tužilačkog tima koristili prilikom istrage u ovom predmetu.

Prijatelj suda treba da poseduje "istražno iskustvo, da se služi francuskim jezikom i da poznaje situaciju u bivšoj Jugoslaviji". Njegov zadatak je da u roku od šest meseci obavesti veće "da li postoji dovoljan osnov za pokretanje postupka za nepoštovanje suda protiv članova tužilačkog tima".

Ime "prijatelja suda" će, najavio je Šartije, biti poznato uskoro, nakon što se Veće opredeli između četiri kandidata koje je predložio sekretar suda.

Dijeljenje sadržaja