U Pritvorskoj jedinici Haškog tribunala trenutno je sedam generala iz četiri vojske koje su se protekle decenije sukobljavale na prostorima bivše Jugoslavije. U begstvu su još najmanje tri javno optužena generala (Mladić, Ojdanić i Gotovina), ali je izvesno da će ih još dosta biti optuženo

Generali Armije BiH Enver Hadžihasanović i Mehmed Alagić i pukovnik Amir Kubura prebačeni su u subotu posle podne u Pritvorsku jedinicu UN u Sheveningenu/Scheveningenu. Stigli su zajedno ali su, nakon formalnosti prijema - provere identiteta, lekarskog pregleda i obaveštenja o pravima pritvorenih - raspoređeni u različite delove Tribunalovog pritvora. U Tribunalu ne žele da se o tome izjašnjavaju, ali nije isključeno da je nekome od njih zapala ćelija u "Miloševićevom krilu", odnosno u pregrađenoj polovini jednog od spratova Pritvorske jedinice sa šest ćelija, od kojih je do subote bila zauzeta samo jedna.

U Haškom tribunalu i njegovom tužilaštvu su u subotu pozdravili odluku nove vlade Federacije BiH da bez odlaganja izvrši zapečaćene naloge za hapšenje trojice visokih oficira. Zamenik glavnog tužioca Grejem Bluit/Graham Blewitt nam je, tim povodom, istakao da su vlasti u Sarajevu od početka rada Tribunala i istraga koje je sprovodilo tužilaštvo bile najkooperativnije... "mada im je bilo jasno da istražujemo i zločine koje su počinile snage pod njihovom kontrolom, te da će i na njih doći red da hapse i isporučuju optužene."

Bluit podseća da su sarajevske vlasti 1996. - "u teško vreme za njih" - isporučile Hagu dvojicu Bošnjaka optuženih za zločine nad srpskim zatočenicima logora Čelebići. U tom trenutku su, u pritvoru tribunala, bila trojica Bošnjaka (Delalić, Delić i Landžo), dva bosanska Hrvata (Blaškić i Mucić) i jedan bosanski Srbin (Tadić).

Brzina s kojom je Sarajevo izvršilo naloge na hapšenje, smatraju u haškom tužilaštvu, povećava pritisak na Banja Luku, koja tribunalu nije još izručila ni jednog optuženog za ratne zločine. Nakon prošlonedeljne presude generalu Krstiću, hapšenje i transfer u Hag Radovana Karadžića i Ratka Mladića - koji su takođe optuženi za genocid u Srebrenici - po oceni Bluita postaje "imperativ", a vlasti Republike Srpske, ako već ne žele da to same obave, mogle bi tome da doprinesu tako što bi istražiteljima tribunala ili SFOR-u dale informacije o tome gde se nalaze najtraženiji begunci od međunarodne pravde. Brza reakcija Sarajeva, dodaje Bluit, povećava pritisak i na Zagreb koji Tribunalu "duguje" generala Antu Gotovinu, kojeg su hrvatske vlasti propustile da uhapse odmah nakon što im je uručen zapečaćeni nalog za njegovo hapšenje.

Istraga o zločinima koji su, prema optužnici, počinjeni nad Hrvatima i Srbima u Srednjoj Bosni je, prema Bluitovim rečima, "bila veoma teška zbog loše ili nikakve saradnje bosanskih Hrvata i Srba sa istražiteljima tužilaštva." Uprkos tome istraga je završena, a optužnica protiv generala Hadžihasanovića i Alagića i pukovnika Kubure, ističe zamenik glavnog tužioca, "neće biti poslednja koja će se baviti odgovornošću zapovednika Armije BiH za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava tokom rata u Bosni." Tužilaštvo, podseća Bluit, vodi još tridesetak istraga o kršenjima ratnog prava na svim stranama, uključujući i bošnjačku.

Činjenici da se optužnica za Srednju Bosnu odnosi na zločine stranih "mudžahedina" ili islamskih "svetih ratnika", ukazuju u tužilaštvu, "ne treba pridavati neki naročit značaj" budući da je, kako podsećaju, "poznato da su i bosanski Srbi i Hrvati imali strane plaćenike koji su takođe činili zločine, kao i da su se na njihovoj strani borile paravojne ili regularne snage iz Srbije i Hrvatske." Što bi, takođe, moglo da dođe do izražaja u nekim budućim optužnicama.

Dolaskom generala Alagića i Hadžihasanovića, "generalski kor" Pritvorske jedinice UN povećao se na sedam članova. Pored njih, u Hagu su još i generali Tihomir Blaškić, Radislav Krstić, Stanislav Galić, Momir Talić i Rahim Ademi. Zastupljene su, trenutno, četiri vojske sa prostora bivše Jugoslavije: VRS, HVO, HV i Armija BiH. Nedostaju, za sada, generali VJ i OVK, ali je samo pitanje vremena kada će se i oni priključiti haškom "generalskom koru". U begstvu su još najmanje tri generala sa javnih optužnica (Mladić, Ojdanić i Gotovina), a nije isključeno da ih ima još na zapečaćenim optužnicama, na primer na onoj za Dubrovnik. Imajući u vidu da se tužilaštvo koncentrisalo na osobe koje su najodgovornije za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na prostorima bivše Jugoslavije - a u vojsci su, jasno, najodgovorniji generali - može se sa sigurnošću predvideti da će se haški "generalski kor" u narednim godinama značajno proširiti.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja