Nakon što se juče dobrovoljno predao Tribunalu, Vojislav Šešelj će se sutra prvi put pojaviti pred Tribunalom, kako bi se izjasnio o 14 tačaka optužnice za zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, počinjena u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini izmedju avgusta 1991. i septembra 1993.

Sudjenje Slobodanu Miloševiću će sutra trajati jedan sat kraće nego što je uobičajeno, kako bi se sudnica broj 1 oslobodila za prvo pojavljivanje Vojislava Šešelja pred Haškim tribunalom, zakazano za 13:15 časova. Proceduru izjašnjavanja optuženog o navodima optužnice će voditi nemački sudija Volfgang Šomburg/Wolfgang Schomburg, koji u takvim prilikama, u interesu javnosti, insistira na čitanju optužnice čak i kada se optuženi odreknu tog prava.

U 14 tačaka optužnice, lider srpskih radikala se tereti za učešće u sistematskim i rasprostranjenim napadima na hrvatsko, muslimansko i drugo nesrpsko civilno stanovništvo u Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji, Bosni i Hercegovini i Vojvodini. Od avgusta 1991. do septembra 1993., kada se privremeno razišao sa Slobodanom Miloševićem, Vojislav Šešelj je, prema optužnici, bio jedan od učesnika u "zajedničom zločinačkom poduhvatu", čiji je cilj bio da se - pretnjama i nasiljem - trajno ukloni nesrpsko stanovništva sa otprilike trećine teritorije Hrvatske, iz većeg dela Bosne i Hercegovine, kao i iz delova Vojvodine.

Vojislav Šešelj se tereti da je učestvovao u regrutovanju, finansiranju, naoružavanju, opremanju i usmeravanju dobrovoljaca povezanih sa Srpskom radikalnom strankom, poznatijih kao "Četnici" ili "Šešeljevci". Šešeljev najznačajniji doprinos "zajedničkom zločinačkom poduhvatu" u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je, prema optužnici, bila njegova "zapaljiva" i "ekstremno nacionalistička retorika" i "ratna propaganda", kojom je raspirivao mržnju prema drugim etničkim grupama i svoje sledbenike direktno podsticao na zločine.

U optužnici se navodi da je Šešelj u maju 1992., u vojvodjanskom selu Hrtkovci, održao "zapaljiv govor" u kojem je pozvao na proterivanje Hrvata i pročitao je spisak hrvatskih stanovnika koji treba da napuste selo. Odmah nakon te posete i govora je, prema optužnici, počela kampanja etničkog čišćenja, zlostavljanja, napada i pretnji lokalnim Hrvatima da će biti ubijeni ukoliko sami ne odu. U naredna tri meseca Hrvati su napustili selo, a njihove kuće su opljačkane i okupirane.

Optužen je, takodje, da je učestvovao je u "planiranju i pripremi" osvajanja sela u Istočnoj i Zapadnoj Slavoniji i u opštinama Zvornik i Bosanski Šamac, kao i u prisilnom transferu nesrpskih stanovnika tih sela ili njihovom zatvaranju u zatočeničke objekte, gde su bili podvrgnuti mučenjima, ubistvima i neljudskim uslovima života.

Odgovornost Vojislava Šešelja se u osam tačaka optužnice kvalifikuje kao zločin protiv čovečnosti, a u šest kao kršenje zakona i običaja ratovanja.

Dijeljenje sadržaja