O navodima optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Slobodan Milošević će se izjasniti na konferenciji o stanju u postupku zakazanoj za 29. oktobar 2001. Istom prilikom raspravljaće se o Miloševićevom prigovoru na legalnost i legitimnost Haškog tribunala, kao i eventualnim podnescima holandsko-britansko-jugoslovenske trojke "prijatelja suda." Nastavlja se istraga o ostalim učesnicima "zajedničkog kriminalnog poduhvata"

Slobodan Milošević će imati još tri prilike da ispravi "propust" koji je napravio na prvom pojavljivanju pred Tribunalom, 3. jula 2001., prisiljavajući sudije da se, umesto njega, izjasne da nije kriv ni po jednoj od tačaka "Kosovske optužnice."

Prvu priliku da revidira stav prema haškim optužnicama, koje je do sada nazivao "lažnim", Milošević će imati 29. oktobra, kada će biti pozvan da se izjasni o navodima optužnice koja ga, u ukupno 32 tačke, tereti za zločine protiv čovečnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i kršenja zakona i običaja ratovanja, počinjena u Hrvatskoj 1991. i 1992. godine. Nakon toga, najverovatnije u drugoj polovini novembra ili početkom decembra, Miloševića čeka izjašnjavanje o optužnici za genocid u Bosni i Hercegovini, kao i o proširenoj i dopunjenoj optužnici za zločine na Kosovu.

Očekivalo se da bi, u skladu sa dosadašnjom praksom tribunala, Miloševićevo izjašnjavanje o optužnici za Hrvatsku moglo da bude zakazano za ovu, ili najkasnije sledeću sedmicu. Sudije su, međutim, odlučile da ga odlože do konferencije o stanju u postupku, zakazane za 29 oktobar. Može se, samo, nagađati da li su tim odlaganjem sudije htele Miloševiću da daju više vremena da se upozna sa optužbama i, eventualno, revidira svoj stav prema haškim optužnicama, ili su tako postupile da bi optuženom uskratile dodatnu priliku za pravljenje "političkog pozorišta" u sudnici Haškog tribunala.

Bilo kako bilo, izvesno je da će treće pojavljivanje Slobodana Miloševića biti neuporedivo duže od prethodna dva, koja su trajala 15 odnosno 20 minuta. Tužilac će, svakako, insistirati na čitanju svih 30 stranica optužnice, "kako bi g. Milošević znao za šta se tereti i zbog čega je u pritvoru." Nakon što se optuženi izjasni, ili to sudije ponovo učine umesto njega, preci će se na konferenciju o stanju u postupku, na čijem je dnevnom redu rasprava o Miloševićevom prigovoru na legalnost i legitimnost Haškog tribunala. Raspravljaće se, takođe, i o eventualnim prigovorima trojice "prijatelja suda", kojima je sudsko veće naložilo da do 19. oktobra dostave preliminarne podneske kako u vezi sa Miloševićevim prigovorom na legalnost, tako i o drugim pitanjima (nadležnost, forma optužnice, legalnost hapšenja...) koja se mogu pokretati u pred-raspravnom postupku.

Pored Slobodana Miloševića, u upravo objavljenoj optužnici navode se imena još 15 učesnika u "zajedničkom kriminalnom (ili zločinačkom) poduhvatu" tokom čije su realizacije, po tužiocu, počinjeni zločini u Hrvatskoj. Prema nedavnoj odluci Žalbenog veća u slučaju Radoslava Brđanina i Momira Talića - koji su takođe optuženi za češće u "zajedničkom kriminalnom poduhvatu" - na tužiocu je teret dokazivanja da su počinjeni zločini bili "prirodna i predvidljiva posledica" izvršenja takvog poduhvata, kao i da su optuženi bili svesni mogućnosti takvih posledica, ali su uprkos tome nastavili da učestvuju u zajedničkom poduhvatu.

Predstavnica za štampu tužilaštva Florans Artman/Florence Hartmann je na današnjoj konferenciji za novinare potvrdila da su - sa izuzetkom već optuženog Milana Martića i ubijenih Radovana Stojičića i Željka Ražnatovića - pod istragom svi ostali učesnici "zajedničkog kriminalnog poduhvata." U optužnici protiv Miloševića se, u takvoj ulozi, pored pomenute trojice navode još i Borisav Jović, Branko Kostić, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Milan Babić, Goran Hadžić, Jovica Stanišić, Franko Simatović, Tomislav Simović, Vojislav Šešelj, Momir Bulatović i Aleksandar Vasiljević.

Ovo je, inače, prvi put da tužilaštvo javno objavljuje imena osumnjičenih koji su pod istragom. Međutim, kako objašnjava Artman, nakon objavljivanja optužnice protiv Miloševića, u kojoj su navedene strukture kroz koje je ostvarivan "zajednički kriminalni poduhvat" ("krnje Predsedništvo", predsednici Srbije i Crne Gore, JNA, TO,, MUP, KOS, SBD i paravojne formacije) "nije bilo potrebe da se ta imena drže u tajnosti, budući da svi znaju ko je bio de jure (pravno) odgovoran za te strukture".

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja