Dijelovi "ratnih dnevnika" Ratka Mladića koje tužilac nudi na usvajanje govore o sastancima komandanta Glavnog štaba VRS sa optuženim liderima bosanskih Hrvata -Prlićem, Stojićem, Praljkom i Petkovićem, u periodu od oktobra 1992. do februara 1994. godine. Sadržaj njihovih razgovora, po mišljenju tužioca, podupiru navode o učešću optuženih u udruženom zločinačkom poduhvatu


Tužilaštvo u predmetu protiv šestorice bivših čelnika Herceg Bosne je podnijelo zahtjev za usvajanje relevantnih dijelova "ratnog dnevnika" koji je general Ratko Mladić vodio od juna 1991. do kraja novembra 1996. godine.

Optužba je na usvajanje ponudila 18 dokumenata sa 15 izvadaka iz Mladićevog dnevnika koji, po mišljenju tužioca, podupiru navode optužnice protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Na usvajanje je ponuđena i pisana izjava generala Manojla Milovanovića kojom bivši načelnik Glavnog štaba VRS potvrđuje da je identifikovao Mladićev rukopis i potvrdio njegovu autentičnost.

Tim dokumentima tužilac je pridodao i pisanu izjavu prevodioca koji je prisustvovao uzimanju izjave od Milovanovića u aprilu ove godine, kao i izjavu istražitelja tužilaštva Erin Galager/Gallagher koja je preuzela Mladićeve bilješke i ostale dokumentarne dokaze zaplijenjene u kući Mladićeve supruge Bosiljke i njegovog sina Darka Mladića 23. februara 2010. godine.

Ponuđeni dijelovi dnevnika generala Mladića su, po ocjeni tužilaštva, "izuzetno relevantni" za optužbe koje se odnose na udruženi zločinački poduhvat kao i
na šta su sve optuženi bili spremni kako bi realizovali taj poduhvat. Ti dokazi, navodi se u podnesku, pokazuju da su se optuženi Prlić, Stojić, Praljak i Petković zajedno sa Matom Bobanom više puta sastali sa Mladićem i Karadžićem u periodu od oktobra 1992. do februara 1994. godine.

Na spomenutim sastancima hrvatskih i srpskih lidera su se vodili razgovori o obnavljanu Banovine Hrvatske iz 1939. godine, nipodaštavala se legitimnost Izetbegovićeve vlade, i razmatrane su zajedničke akcije protiv Armije BiH. Činjenica da su optuženi svjesno sarađivali sa Mladićem i drugim liderima bosanskih Srba, odgovornih za zločine širokih razmjera počinjene sa ciljem uspostavljanja "Velike Srbije", po tužiocu, ukazuje na namjeru čelnika bosanskih Hrvata da i sami počine zločine u cilju realizacije svog cilja – uspostave Herceg Bosne u kojoj bi dominirali Hrvati.

Optužba smatra da uvođenje dijelova Mladićevih dnevnika neće utjecati na pravo optuženih na pravično suđenje. Tužilac ističe da je dokazna vrijednost ponuđenih dokumenata "velika" u odnosu na "mali" broj dokumenata ponuđenih na usvajanje. Tužilac nema namjeru da poziva nove svjedoke a na Pretresnom vijeću je da odluči hoće li dozvoliti pozivanje nekih svjedoka na unakrsno ispitivanje od strane odbrane optuženih čelnika Herceg Bosne.

Dijeljenje sadržaja