Članovi Misije trebalo je danas da usvoje izvještaj, sačinjen poslije saslušanja tridesetak svjedoka o zbivanjima u Srebrenici jula 1995. godine, ali su to odložili za 15. novembar. Objavljivanje izvještaja očekuje se 22. novembra

Umjesto zasjedanja Misije koja treba da istraži mjeru odgovornosti francuskih vojnih i političkih ličnosti za srebreničku tragediju u julu 1995., novinare je danas u Parlamentu dočekalo kratko saopštenje: konačno usvajanje izvještaja odloženo je za 15. novembar, a njegovo definitivno objavljivanje može se očekivati sedam dana kasnije.

Deset članova Misije imalo je zadatak da ustanovi da li, i u kojoj mjeri, visoke francuske vojne i političke ličnosti snose dio odgovornosti za masakr koji su srpske snage počinile u Srebrenici jula 1995. godine. U tom cilju, oni su na sjednicama otvorenim za javnost, izuzev u slučajevima kada ih je Ministarstvo odbrane zatvaralo, preslušali tridesetak svjedoka.

Uz visoke francuske oficire, mahom generale, koji su u vrijeme srebreničkog masakra bili na komandnim mjestima u međunarodnim snagama u Bosni i Hercegovini (UNPROFOR) i ličnosti na odgovornim funkcijama u vladi, mahom bivše ministre i ambasadore, Misija je saslušala i nekoliko stranaca. Među njima Jasušija Akašija (Yasushi Akashi), specijalnog izaslanika UN za bivšu Jugoslaviju, holandske oficire koji su komandovali bataljonom UNPROFOR, zaduženim za zaštitu "bezbjednosne zone Srebrenica" i članove organizacije "Ljekari bez granica", koji su bili u gradu u trenu ulaska Mladićevih snaga.

Generalni sekretar UN u to vrijeme Butros Butros Gali (Boutros Boutros Ghali) je odbio da se pojavi pred Misijom, generalu Rupertu Smitu (Smith), komandantu UNPROFOR za BiH, to nije dozvolila britanska vlada, a Sadato Ogata, visoki komesar UN za izbjeglice, je preporučila da članovi misije, umjesto da je saslušavaju, pročitaju njenu knjigu koja se odnosi na taj period.

Među onima koji su pred Misijom, po nalogu Ministarstva odbrane, govorili iza zatvorenih vrata bio je i general Bernar Žanvije (Bernard Janvier), koji je, kao komandant UNPROFOR za bivšu Jugoslaviju, trebalo da odgovori na ključna pitanja u vezi sa srebreničkim masakrom. Jedno od njih je i zašto snage NATO, mada je takva odluka bila donesena, nisu realizovale zračne udare po Mladićevim snagama kako bi ih spriječili da uđu u grad koji je bio "zona pod zaštitom UN".

Prema nekim indicijama, koje saznajemo od ličnosti bliske Misiji o Srebrenici, u konačnom izvještaju se neće insistirati na odgovornosti generala Žanvijea. Ocjena je članova Misije, kaže ta ličnost uz uslov anonimnosti, da tadašnji komandant nije bio na nivou situacije u kojoj se našao, da je naprosto bio nesposoban za tu misiju. Kako će Misija objasniti da je, sposoban ili ne, kao komandant međunarodnih snaga, Žanvije bio odgovoran za misiju koje te snage imaju, preostaje da vidimo kad se izvještaj publikuje.

Misija o Srebrenici treba da iziđe pred francuski parlament sa svojim izvještajem i da o njemu obavijesti i vlasti Bosne i Hercegovine. Po svoj prilici biće joj ipak najteži ispit pred organizacijom "Ljekari bez granica", na čiji uporan zahtjev je i otvorena parlamentarna istraga o Srebrenici. Njeni članovi se ni u kom slučaju neće zadovoljiti objašnjenjima o nesposobnosti i prebacivanjem odgovornosti na sve druge, uključujući i same Srebreničane "koji se nisu branili", sem na francuske vojne i političke ličnosti. Preko sedam hiljada mrtvih Srebreničana ih na to obavezuju, kažu "Ljekari bez granica".

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja