Bivši načelnik Glavnog stožera HVO Milivoj Petković tvrdi da se Armija BiH zbog nemogućnosti da deblokira Sarajevo i postigne pobjedu protiv Srba okrenula prema slabijem protivniku, odnosno bosanskim Hrvatima. Petković se poziva na ono što su mu u povjerenju rekli Alija Izetbegović i Mustafa Hajrulahović Talijan


Bivši načelnik Glavnog stožera HVO Milivoj Petković u nastavku svjedočenja u svoju odbranu tvrdi da se HVO nije pripremao za rat sa Muslimanima u Bosni i Hercegovini. Kao potvrdu, odbrana prilaže Petkovićev intervju "Večernjem listu" povodom odlaska iz BiH u avgustu 1994. godine, u kojem je rekao da je HVO ostvario veće pobjede u sukobu sa Srbina nego sa Muslimanima, pošto se "nije ni pripremao za sukob sa Muslimanima". Petković je danas dodao da je HVO naprotiv "poticao" da se Muslimani i Hrvati ujedine i zajedničkim snagama potisnu napade srpskih snaga.

Sukob širih razmjera između Hrvata i Muslimana je, po Petkoviću, započeo nakon pokušaja deblokade Sarajeva u decembru 1992. godine. Armija BiH se nadala da će ta operacija, ukoliko uspije, dovesti do "prekretnice rata" i "diktirati" pregovore u Ženevi. Budući da je operacija bila neuspješna Armija BiH je tražila "bilo kakav način" da dođe do pobjede i onda se okrenula prema Hrvatima. "Tako su počeli sukobi", tvrdi Petković.

U prilog svojim tvrdnjama Petković navodi da mu je Alija Izetbegović na sastanku u Jablanici 14. decembra 1992. godine - tražeći pomoć u opremi i naoružanju za deblokadu Sarajeva - rekao da očekuje "veliku pobjedu koja će odjeknuti". On tvrdi da mu je zapovjednik Prvog korpusa Armije BiH Mustafa Hajrulahović Talijan tada rekao da "neće biti dobro ni za Armiju BiH ni za HVO" ako operacija deblokade propadne.

Neuspjeh operacije deblokade Sarajeva koja je provedena 22. decembra 1992. godine je, po Petkovićevim riječima, doveo do sukoba između zapovjednika Armije BiH koji su krivnju za neuspjeh prebacivali jedni na druge. Zaključujući da su Srbi za njih "prejaki" pripadnici Armije BiH su se, kaže Petković, okrenuli prema slabijima, odnosno Hrvatima.

Za takve namjere Armije BiH, tvrdi Petković, HVO je saznao i iz svojih obavještajnih izvor već početkom 1993. godine. On tvrdi da mu je Talijan to potvrdio u julu 1994. godine, prilikom susreta u njegovom stanu u Sarajevu.

Armija BiH je, po ovoj Petkovićevoj teoriji, u januaru 1993. godine započela sukobe u Gornjem Vakufu, a potom i u Busovači. Ti su sukobi brzo zaustavljeni, ali su uslijedili novi napadi u martu i aprilu 1993. godine na području Konjica. Osim spomenutih izjava Izetbegovića i Talijana koji više nisu među živima, Petkovićeva odbrana nije ponudila druge dokaze za ovakve tvrdnje.

Dijeljenje sadržaja