Optužba u nastavku unakrsnog ispitivanja Radmila Jaska sugeriše da su bosanski Hrvati pogrešno protumačili Vance-Owenov mirovni sporazum jer su mislili da u tri provincije u kojima su bili većina vlast treba pripasti njima. Svjedok odbrane tvrdi da je taj mirovni plan Hrvatima značio prestanak rata i da HVO nije kriv za početak sukoba sa Armijom BiH


U nastavku unakrsnog ispitivanja Radmila Jaska, bivšeg zapovjednika Četvrte bojne i analitičara Vojno-obavještajne službe HVO u Mostaru optužba sugeriše da je HVO, a ne Armija BiH, odgovorna za hrvatsko-muslimanski sukob koji je, po optužnici, počeo krajem 1992. a potom punom žestinom planuo u ljeto 1993. godine. Po optužbi, do sukoba je doveo nasilni pokušaj HVO da provede Vance-Owenov mirovni plan.

Hrvati su, po tužiocu, "pogrešno protumačili" da u provincijama koje su o se nalazile u sastavu Herceg Bosne, vlast treba pripasti isključivo Hrvatima, te su 15. januara 1993. godine uputili ultimatum Armiji BiH da se pretpočini ili napusti provincije pod njihovom kontrolom. Tužilac je ukazao na Petkovićevu zapovijed od 15. januara u kojoj se navodi da će se jedinice Armije BiH koje se ne potčine HVO smatrati paravojnim te da će biti razoružane. Svjedok je rekao da to "nikad nije provedeno".

Svjedok tvrdi da je potpisivanje Vance-Owenovog mirovnog plana Hrvatima značilo "prestanak rata", a ne početak, kako to sugeriše tužilac. Po njemu, nije postojao nikakav razlog da se taj plan ne provede pošto ga je Izetbegović u proljeće 1993. godine "u potpunosti prihvatio".

Tužilac je, također, ukazao na sastanak predstavnika Armije BiH i MUP BiH 20. marta na kojem je razgovarano o vojno-sigurnosnoj situaciji u općinama Hadžići, Jablanica i Konjic. Na tom sastanku je izražena zabrinutost "zbog pokušaja HVO da u nekim općinama, uključujući Konjic i Jablanicu, uspostavi paralelnu vlast". Svjedok je odgovorio da ne zna ništa o takvim pokušajima HVO.

Svjedok je u glavnom ispitivanju tvrdio da je 23. marta 1993. godine Armija BiH "ničim izazvana" izvršila napad na položaje HVO na području Konjica što je po njemu bio prvi ozbiljan sukob između dotadašnjih savezničkih vojski. Sugerišući da je taj napad bio posljedica borbenih aktivnosti HVO tužilac je ukazao na izvještaj UNPROFOR iz tog perioda u kojem se navodi da je 21. marta HVO napao muslimansko selo Here, istočno od Prozora. "To mi nije poznato", odgovorio je svjedok.

Tužilac je, također, ukazao na članak objavljen u aprilu 1993. godine u beogradskom dnevnom listu "Borba" u kojem se navodi da će HVO "ukoliko Izetbegović ne potpiše sporazum do 15. aprila 1993. Godine, jednostrano provesti vlast u provincijama 3, 8 i 10". Svjedok, međutim, tvrdi da "HVO nije postavljao nikakve ultimatume". Kada mu je tužilac pokazao na zapovijed Miljenka Lasića o napadu HVO na području Jablanice 14. aprila 1993. godine svjedok je rekao da je to bio protunapad HVO na prethodne provokacije Armije BiH. Po njegovim riječima radilo se o "aktivnoj odbrani".

Dijeljenje sadržaja