Tužilaštvo Haškog tribunala kompletiralo slučaj bivšeg predsjednika Srbije i SRJ: nakon optužbi za zločine protiv čovječnosti na Kosovu i u Hrvatskoj, Slobodan Milošević optužen za genocid u Bosni i Hercegovini - Optužnica uključuje zločine počinjene u Srebrenici, Sarajevu i brojnim logorima širom BIH


Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević optužen je za genocid u Bosni i Hercegovini, objavio je Haški tribunal nakon što je sudija Richard May/Ričard Mej potvrdio optužnicu koju mu je prije deset dana podnijela glavni tužilac Carla/Karla del Ponte.

Time je Tužilaštvo kompletiralo slučaj bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije. Nakon optužnice za zločine na Kosovu i u Hrvatskoj, Milošević je optužen i za zločine počinjene između 1992. i 1995. u Bosni i Hercegovini, uključujući one u Srebrenici, Sarajevu i brojnim logorima širom BiH. No ovog puta se ne radi samo o zločinima protiv čovječnosti već i o najtežem krivičnom djelu za koje je nadležan Tribunal - genocidu. U 29 tačaka nove optužnice, Miloševića se, uz genocid, tereti i za sve druge zločine u nadležnosti Haškog tribunala: teške povrede Ženevskih konvencija, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.

U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini optuženi je bio na funkciji predsjednika Srbije, ali je, kako se navodi u optužnici, imao "stvarnu kontrolu" i "snažan uticaj" na institucije SFRJ, bivšu JNA i kasnije Vojsku Jugoslavije. Optužba potom ističe njegov utjecaj i kontrolu nad političkim vođstvom bosanskih Srba i Vojskom Republike Srpske, kao i nad specijalnim snagama MUP Srbije, paravojnim formacijama koje su iz Srbije upućivane u Bosnu, kao i nad državnim medijima koje je koristio da bi - raspirivanjem straha i mržnje - manipulirao srpskom javnošću.

Tim svojim utjecajem i kontrolom Milošević je postao predvodnik, kako se navodi, "zajedničkog zločinačkog poduhvata" kojem je cilj bio uništenje, dijelom ili u cjelini, Bošnjaka i bosanskih Hrvata kao nacionalnih , rasnih ili vjerskih grupa. Optužnica navodi imena 14 drugih sudionika takvog "zajedničkog zločinačkog poduhvata", koji su se - radi ostvarivanja svojih ciljeva - udružili u neku vrstu "zločinačke organizacije." To su Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Ratko Mladić, Borisav Jović, Branko Kostić, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Milan Martić, Jovica Stanišić, Frenki Simatović, Radovan Stojičić, Vojislav Šešelj i Željko Ražnatović "Arkan".

Prve dvije točke optužnice - u kojoj je Milošević optužen po principu individualne i zapovjedne odgovornosti - terete ga za planiranje, poticanje ili pomaganje genocida u 17 bosansko-hercegovačkih općina (Bijeljina, Bosanski Novi, Bosanski Šamac, Bratunac, Brčko, Doboj, Foča, Sarajevo (Ilijaš i Novi Grad), Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Višegrad, Vlasenica i Zvornik). Genocidne namjere su, prema optužnici, bile pokazane kroz rasprostranjena ubojstva tisuća Bošnjaka i Hrvata na osvojenim teritorijima, kroz zatočavanje i kasnije ubijanja i mučenja u logorima.

Sljedeća točka optužnice tereti Miloševića za progone ne-srpskog stanovništva u 38 općina i to putem istrebljenja i ubojstava hiljada ljudi, putem logora u kojima su zatočenici i zatočenice bili mučeni, premlaćivani i seksualno zlostavljani, potom kroz uništavanja imovine, pljačke, deportacije i druge nehumane i diskriminatorne postupke prema civilima u mjestima u kojima je nasilno preuzeta kontrola. Ukupni broj protjeranih ili zatočenih ljudi procijenjen je na preko 250.000 tisuća . Progon se, zbog svoje sistematičnosti i raširenosti, kvalificira kao zločin protiv čovječnosti.

U daljnjih 18 točaka optužnice tužilac proširuje navedene elemente progona. A narednih je sedam točaka optužnice posvećeno opsadi i granatiranju Sarajeva i snajperskoj kampanji protiv civilnog stanovništva, što se kvalifikuje kao zločin protiv čovječnosti, teške povrede ženevskih konvencija i kršenja zakona ili običaja ratovanja.

U dodatku optužnice, priloženi su statistički podaci ili procjene o broju ubijenih u raznim logorima širom BiH, o ubijenima izvan logora, zatim podaci o prisilno preseljenim osobama te o žrtvama snajperske vatre i granatiranja u Sarajevu.

Prije no što je potvrdio optužnicu, 22. novembra, sudija Richard May je od tužiteljice tražio - i dobio - dodatna pojašnjenja dokaznog materijala na kojem se temelji optužnica te joj je dao priliku da modificira neke njene aspekte. Nakon što je optužnica potvrđena, slijedi Miloševićevo ponovno pojavljivanje pred sudskim vijećem kako bi se izjasnio o krivnji za zločine u BiH. Zasad nije potvrđen datum tog izjašnjavanja, ali se ono očekuje u narednih par sedmica.

Glavni tužilac Karla del Ponte je već ranije najavila da će od sudaca tražiti spajanje triju optužnica, kako bi se Slobodanu Miloševiću sudilo zajedno za Kosovo, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja