Mada je HVO prvi napao Armija BiH je odgovorna za početak sukoba u Gornjem Vakufu sredinom januara 1993. godine, tvrdi Slobodan Praljak u unakrsnom ispitivanju od strane tužioca


General Slobodan Praljak je u unakrsnom ispitivanju potvrdio tužiocu da je HVO napao Gornji Vakuf sredinom januara 1993. godine, ali je to, prema njegovom tumačenju, učinjeno "u odbrani" od Armije BiH pošto je ona prethodno zauzela sve strateške kote oko grada i uperila oružje prema HVO.

Praljak je u glavnom iskazu tvrdio je Armija BiH odgovorna za početak sukoba u Gornjem Vakufu jer je krajem 1992. godine u brdima oko Gornjeg Vakufa iskopala rovove, potom napustila položaje prema srpskim snagama i okrenula oružje prema Hrvatima. U očekivanju napada od strane Armije BiH Hrvati su odlučili da napadnu prvi.

Tužilac Daglas/Douglas Stinger je optužnom sugerisao da je tokom glavnom ispitivanja namjerno propustio da kaže da je HVO imao artiljerijske položaje na planini Makljen čije su cijevi bile okrenute prema Gornjem Vakufu i ukazao na nekoliko dokumenta koji to potvrđuju. Praljak je nastojao uvjeriti vijeće da se radilo o vrlo malo "pokretnog" topničkog naoružanja koje je dopremljeno na Makljen na dan napada.

Na sugestije sudija da bi se iz dokumenata na koje ukazuje tužilac mogao izvesti zaključak da je HVO odgovoran za početak sukoba u tom gradu Praljak je reagovao dosta burno. Posebno ga je naljutio komentar švajcarskog sudije Stefana Treksela/Trechsel koji ga je u jednom trenutku zamolio "da poštedi sudije svojih fantazija". "Možda moji odgovori nisu uvjerljivi, ali je vaše vojno znanje vrlo diskutabilno", uzvratio mu je Praljak.

Praljkov advokat Božidar Kovačić je rekao da će još razmisliti da li će zbog takvih riječi sudije Treksela tražiti njegovo izuzeće. Po njegovom mišljenju sučev odabir riječi ukazuje na to da je on već donio određene zaključke o Praljkovoj krivici. Iako je dopustio mogućnost da njegov odabir riječi možda i nije bio baš najprimjereniji, sudija Treksel je odgovorio da je to rekao samo zato što dokumenti tužioca tako sugerišu.

Nakon što su se strasti u sudnici malo stišale, Praljak je odgovarajući sudiji Antonetiju/Antonetti na kraju ponovio da je HVO prvi napao Armiju BiH u Gornjem Vakufu "jer se od nje branio". Poredeći to sa američkim napadom na Irak, Praljak je rekao da se u slučaju Gornjeg Vakufa radilo o "aktivnoj odbrani".

Prvog dana unakrsnog ispitivanja tužilac je Praljku sugerisao da je "simulant" pošto je izbjegavao služenje bivše JNA, ne zbog povrede noge kako je tvrdio u glavnom ispitivanju, nego hineći da je "mentalno obolio". Praljak je o izbjegavanju služenja vojnog roka tako što se pretvarao da boluje od bolesti "neurozis nuklearis" vrlo detaljno govorio u jednom intervjuu "Globusu" iz aprila 1997. godine. Praljak je priznao da je to radio, te da u glavnom iskazu nije rekao cijelu istinu.

Zanimljivo je da je Praljak u svom najnovijem zahtjevu za privremeno oslobađanje kao jedan od razloga naveo "mentalnu iscrpljenost". Vijeće je uzimajući to u obzir Praljku odobrilo privremeno oslobađanje ali je Žalbeno vijeća na zahtjev tužioca poništilo tu odluku.

Dijeljenje sadržaja