Informativna Misija francuskog parlamenta nije lišila svake odgovornosti svoje visoke vojne i političke ličnosti za "pad zaštićene zone Srebrenica" i masakr koji je uslijedio, ali je utvrdila da tu odgovornost dijeli sa UN i drugim zemljama čiji vojnici su bili u sastavu UNPROFOR

Misija francuskog parlamenta je utvrdila da postoji izvjesna odgovornost Francuske za zbivanja u Srebrenici, ali da te odgovornosti nisu lišene ni Ujedinjene nacije ni druge zemlje koje su svojim vojnim snagama učestvovale u održavanju mira u Bosni i Hercegovini.

U svom izvještaju na preko 1.200 stranica i zaključcima nakon devetomjesečne istrage o odgovornosti Francuske za pad "zone pod zaštitom UN", koji su danas prezentirani novinarima i javnosti, Misija zahtijeva od Sjedinjenih Država, Velike Britanije i same Francuske da neodložno angažuju sva sredstva kako bi uhapsile Radovana Karadžića i Ratka Mladića, direktne krivce za masakr u julu 1995.

"Da li će jednog dana biti mogućno razumjeti Srebrenicu?"

To pitanje Misija postavlja na početku svojih zaključaka i odgovara. "Nikad potpuno, jer jedan dio događaja stalno izmiče mogućnostima shvatanja ljudskog uma."

Ono do čega su došli francuski poslanici na izvjestan način je u skladu sa tom rečenicom. "U težnji ka istini postigli smo izvjesne rezultate, koji će biti dragocjeni za istorijska istraživanja, ali odgovore na sva pitanja nije bilo mogućno dati," rekao je na konferenciji za štampu Fransoa Lonkl (François Loncle), predsjedavajući desetočlane Misije koja je u samom parlamentu saslušala 28 francuskih i stranih političkih i vojnih ličnosti, a potom, u Bosni i Hercegovini, još 12, sličnog profila.

"Odlučivši se da bespoštedno osvijetli ulogu Francuske u srebreničkoj tragediji, Parlament je imao prije svega na umu 7.000 nedužnih žrtava, u ogromnoj većini civila, u jednom barbarskom masakru, za koji su i odgovorni i krivi vođe bosanskih Srba," rekao je Lonkl.

U zaključcima izvještaja se naglašava da ta konstatacija ne znači krivicu svih Srba, ali da je u slučaju Srebrenice "agresor na srpskoj strani". "Ko je agresor, a ko žrtva Francuska je ustanovila i istakla još u vrijeme rata i naša istraga je takvu ocjenu potvrdila," rečeno je u izvještaju.

Što se tiče francuskih vojnih i političkih ličnosti, njenih ustanova i same države, Misija je zaključila da postoji izvjesna odgovornost svih, ali da ta odgovornost nije isto što i krivica. Preslušavajući dva puta generala Bernara Žanvijea (Bernard Janvier) - na zahtjev Ministarstva odbrane, iza zatvorenih vrata - članovi Misije su se saglasili u mišljenju da je on u ključnim trenucima uoči srebreničke drame bio neodlučan i da je odugovlačio izdavanje naredbi za zračne udare NATO protiv srpskih položaja oko Srebrenice.

Uz to pogriješio je i u procjeni ličnosti Ratka Mladića, to jest u pogledu onoga za šta je sve komandant tadašnje vojske bosanskih Srba spreman, zaključila je Misija. Međutim, većina njenih članova je ocijenila da treba odbaciti optužbu da je "trgovao taocima i zračnim udarima", to jest da je manje od mjesec dana prije masakra, napravio ugovor s Mladićem da će izostati svi zračni udari protiv srpskih snaga ukoliko budu oslobođeni zarobljeni "plavi šljemovi"

Misija koju sačinjavaju poslanici različitih političkih orijentacija mišljenja je i da holandski bataljon nije bio na nivou svog zadatka zaštite stanovništva, jer snagama Ratka Mladića nije pružio nikakav otpor.

Izvještaj, čijih 1.225 stranica su nam sada dostupni, sadrži između ostalog stenograme preslušavanja iza zatvorenih vrata, generala Bernara Žanvijea, Filipa Morijona (Philippe Morillon), Jana Kota (Jean Cot) i Erve Gobijara (Hervé Gobilliard). Objavljeni su i stenogrami razgovora koje su izvjestioci Misije imali u Sarajevu i Srebrenici, sa Alijom Izetbegovićem, Jovanom Divjakom, Hasanom Muratovićem i mnogim drugima. Slijedećih dana SENSE će u više nastavaka prenijeti suštinu tih svjedočenja.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja