Motivi sudija i pravno rezonovanje na kojima se zasniva njihova odluka ne mogu da budu "poverljivi", jer bi se time sprečila pravna kritika i kontrola, neophodne za funkcionisanje svakog pravnog sistema – ističe Luj Žuane, svedok odbrane Florans Artman na suđenju za nepoštovanje suda


Po mišljenju Luja Žuanea/Louis Joinet, jednog od vodećih svetskih autoriteta u oblasti slobode izražavanja, Florans Artman/Florence Hartmann nije optužena za nepoštovanje suda zbog "otkrivanja činjenica", odnosno sadržaja odluka Žalbenog veća, već zbog ukazivanja na "motive sudija" da odobre poverljiv status dokumentima Vrhovnog saveta odbrane bivše SR Jugoslavije. A motivi sudija, kao i pravno rezonovanje na kojem se zasniva neka odluka, ne mogu ostati poverljivi i ne može se sprečiti pravna kritika i kontrola, koje su po Žuaneu neophodne za funkcionisanje pravnog sistema.

U jednom od svojih inkriminisanih tekstova francuska novinarka i bivša predstavnica za štampu tužilaštva Tribunala je, podsetimo, napisala da su dokumenti Vrhovnog saveta odbrane sakriveni od javnosti "sa isključivim ciljem da zaštite Srbiju od odgovornosti pred drugim sudom UN", odnosno pred Međunarodnim sudom pravde u kojem je tada vođen spor "Bosna i Hercegovina protiv Srbije".

Svedočeći danas u odbranu Florans Artman, bivši advokat, sudija i tužilac, savetnik za ljudska prava u šest francuskih vlada, sa tridesetogodišnjim iskustvom rada za UN tokom kojeg je, pored ostalog, bio i zamenik Mazovjeckog/Mazowiecky – specijalnog izvestioca za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji – Žuane je opširno govorio o slobodi izražavanja i njenim ograničenjima koja se, kako je naglasio, moraju restriktivno tumačiti i moraju biti izuzetak a ne pravilo. Ograničavanja slobode izražavanja, po njemu, moraju biti proporcionalna svrsi, a svrha sudskog postupka je utvrđivanje istine.

U svojoj bogatoj međunarodno pravnoj karijeri Žuane je, pored ostalog, učestvovao i u pripremama za osnivanje Haškog tribunala. Govoreći danas o njegovim ciljevima da kazni najodgovornije, donese pravdu žrtvama, odvrati od budućih zločina i doprinose miru i pomirenju, Žuane je posebno ukazao da se u rezoluciji o osnivanju Tribunala izričito naglašava da se njegovim delovanjem neće narušiti pravo žrtava da traže odštetu odgovarajućim kanalima, to jest pred nacionalnim sudovima. Ograničavanje slobodne cirkulacije informacija, smatra Žuane, utiče na pravo i sposobnost žrtava da traže reparaciju, jer ih onemogućava da utvrde istinu. Ukoliko se žrtvama onemogući pristup dokazima, uskraćuje im se svaka satisfakcija: kako moralna (utvrđivanjem istine) tako i materijalna (reparacija).

Žuane je, takođe, govorio i o značaju "transparentnosti" za verodostojnost Haškog tribunala, posebno u završnoj fazi njegovog rada. Ukoliko se u javnosti stvori utisak da se neke stvari prikrivaju – upozorio je francuski ekspert za slobodu informisanja - Tribunal će izgubiti na verodostojnosti.

Pred kraj današnjeg zasedanja tužilac "prijatelj suda" Mekferlejn/MacFarlane je počeo unakrsno ispitivanje Žuanea koje će nastaviti sutra, kada će se pred sudom pojaviti još dva svedoka odbrane: Nura Alispahić iz udruženja Majke Srebrenice i Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo.

Dijeljenje sadržaja