Odbrana Brune Stojića nastoji dokazati da je sukobe Hrvata i Muslimana isprovocirala Armija BiH čije je raspoloženje bilo "ratoborno" u odnosu na "miroljubivu" politiku bivših lidera bosanskih Hrvata


U nastavku ispitivanja bivšeg portparola Odjela obrane Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vese Vegara, odbrana Brune Stojihca je nastojala dokazati da je politika bivših lidera bosanskih Hrvata prema Muslimanima bila "miroljubiva" u odnosu na "ratoborno" raspoloženje Armije BiH koja je provocirala sukobe i "vršila etničko čišćenje Hrvata" u srednjoj Bosni.

Stojićeva braniteljica Senka Nožica je citirala bivšeg komandanta Četvrtog korpusa Armije BiH Arifa Pašalića koji je u jednom radijskom intervjuu 30. juna 1993. godine – na dan kada je Armija BiH zauzela kasarnu Sjeverni logor u Mostaru - rekao da "više nema života s ustašama sem sa poštenim Hrvatima i lojalnim Srbima".

Svjedok smatra da je Pašalić pod "poštenim i lojalnim" podrazumijevao "malobrojne" Hrvate i Srbe koji su ostali u Armiji BiH. On je dodao da se "očito" radi o izjavi čovjeka "punog mržnje" prema dojučerašnjim prijateljima po uzoru na komuniste koji su se obraćali "radnicima, seljacima i poštenoj intelingenciji" kao da se podrazumijeva da je samo poneko pošten a ostali nisu.

Nasuprot tom dokumentu, Nožica je ukazala na saopštenje Brune Stojića i Jadranka Prlića objavljeno istog dana kada i Pašalićev govor, u kojem se navodi da se "stradanja hrvatskog naroda moraju zaustaviti i da se na agresiju mora odgovoriti napadom". U tom govoru "za razliku od prethodnog", prema riječima svjedoka, nema "nijedne riječi mržnje".

Odbrana je, potom, ukazivala na "dramatične događaje" koji su prethodili Stojićevom i Prlićevom "pozivu na odbranu". Ukazano je na izvještaj Tihomira Blaškića od 8. juna 1993. godine u kojem se navodi da su civili i vojska prisiljeni da bježe "pred muslimanskim nožem" i traži se obezbjeđenje koridora kao i prihvat hrvatskog naroda iz tog područja.

S druge strane, odbrana je tvrdila da HVO nije razdvajao ljude po nacionalnoj osnovi i pozvala se na izvještaj direktora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Nadira Kovačevića. Po tom izvještaju, HVO je krajem '93. i početkom 94. isplatio oko 2.000 penzija Muslimanima u zapadnom Mostaru.

Odbrana Slobodana Praljka je u svom dijelu unakrsnog ispitivanja ukazivala da je JNA srušila sve mostarske mostove, izuzev Starog, kao i džamije koje tužilac navodi u optužnici. Nakon njenog povlačenja u napuštene srpske stanove u zapadnom Mostaru je, po dokazima odbrane, useljeno najviše Muslimana. Mnogi od njih su, prema tvrdnjama svjedoka, ostali u tim stanovima i nakon izbijanja sukoba između Armije BiH i HVO. Na zahtjev sudija da imenuje barem neke Muslimane iz svog susjedstva koji su ostali u svojim stanovima svjedok se nije mogao sjetiti nijednog iako ih je, po njegovim tvrdnjama, bilo "na hiljade".

Dijeljenje sadržaja