Kako su plaćeni branioci "haške sirotinje" - optuženih koji su po dolasku u pritvor Tribunala izjavili da su slabog imovnog stanja i da ne mogu da finansiraju sopstvenu odbranu: maksimalni mesečni honorar: 19.250 američkih dolara

Tribunal tuži, Tribunal sudi, ali Tribunal i brani. Za svaki od tih postupaka postoje, naravno, odvojeni i nezavisni organi: Tužilaštvo optužuje i dokazuje, sudska Veća prosuđuju, a Sekretarijat Tribunala se stara o - kako se to pravnički kaže - "ravnopravnosti oružja" strana u sporu, tj. optužbe i odbrane. Te, zato, plaća branioce onim optuženima koji se, po dolasku u Hag, izjasne da su slabog imovnog stanja, podnesu o tome dokaze i potpišu takvu izjavu. A ogromna većina optuženih koji su do sada stigli do Haga izjasnila se upravo tako: da nema sredstava da plaća svoje branioce.

Do prošlonedeljne odluke Sekretarijata kojom su opozvani branioci sedmorice bosanskih Hrvata sa platnog spiska Tribunala, samo su trojica - od ukupno trideset optuženih koliko ih je trenutno u tzv. Pritvorskoj jedinici UN - pokrivali troškove svoje odbrane. To su: Tihomir Blaškić, Dario Kordić i Anto Furundžija, sva trojica optuženi za zločine u Srednjoj Bosni koje su, navodno, izvršile snage HVO pod njihovom komandom. Tribunal ne ulazi u to da li oni svoju odbranu plaćaju iz sopstvenog džepa, ili iz fondova koje su prikupili i stavili im na raspolaganje njihove pristalice.

Uz ogradu da ne znamo da li se, i kako, u pogledu svog imovnog stanja izjasnio prošle sedmice u Hag dopremljeni Vinko Martinović "Štela", svi ostali pritvorenici - među kojima ima i generala i bivših članova vlade Republike Srpske - su u Hag došli kao "sirotinja", ili su se barem tako predstavili.

U cilju obezbeđivanje već pomenute "ravnopravnosti oružja", optuženi slabog imovnog stanja imaju pravo da o trošku Tribunala angažuju ne samo glavnog i pomoćnog branioca, već i jednog pravnog asistenta i dvojicu istražitelja. Njima Sekretarijat pokriva sve troškove postupka i istrage, zatim troškove utvrđivanja činjenica, veštačenja, prevoza i smeštaja svedoka, poštanske troškove i ostale izdatke vezane za obavljanje dužnosti branioca. Sve to je, prošle godine, budžet Tribunala koštalo 8,3 miliona američkih dolara.

Prema Uputstvu za dodeljivanje branilaca, nagrada "u bilo kom predmetu i u bilo kojoj fazi postupka" uključuje tri vida primanja.

FIKSNA TARIFA:
Za svaku fazu postupka fiksni honorar iznosi 400 dolara. Postoje tri faze postupka: prvo pojavljivanje optuženog pred sudom; pred-procesna faza; te, konačno, samo suđenje. Honorar je isti, mada su faze nejednakog trajanja. Prvo pojavljivanje traje sat-dva, dok se pročita optužnica i optuženi izjasni da li je kriv ili nevin. Nakon toga počinje pred-procesna faza koja traje do odlučivanja o preliminarnim prigovorima koji se moraju podneti u roku od 60 dana. Kada se to okonča, zakazuje se suđenje koje - kao što smo nedavno videli u slučaju Blaškić - može trajati i više od dve godine.

SATNICA:
U zavisnosti od radnog iskustva branioca, svaki sat rada na predmetu plaća se u rasponu od 80 do 110 američkih dolara. Postavljeno je, međutim, ograničenje: priznaje se najviše 175 sati rada mesečno. Što će reći da maksimalni mesečni honorar glavnog branioca sa više od 20 godina radnog iskustva može da iznosi 19.250 dolara. Pomoćni branilac plaća se po tarifi koja važi za advokate sa manje od 10 godina staža: 80 dolara na sat, što znači da njihova maksimalna mesečna zarada može da dosegne 14.000 dolara. Satnica pravnih asistenata i istražitelja, opet u zavisnosti od radnog iskustva, je od 30 do 50 nemačkih maraka, a njihov mesečni limit je od 100 do 115 radnih sati.

DNEVNICE:
Konačno, za rad "na terenu", braniocima se isplaćuju dnevnice po tarifama UN koje su različite od zemlje do zemlje. Braniocima čije stalno mesto boravka nije Hag, za svaki dan proveden u Tribunalu sleduje dnevnica od 350 guldena (oko 170 dolara), s tim što se, posle prvih 6 dana, taj iznos umanjuje za 20 odsto.

Neki od branilaca bosanskih Srba su, prošle godine, isticali kako to ne čine zbog novca, već iz "patriotizma" i "humanizma", izazivajući time proteste i podsmeh sopstvenih klijenata. Branioci sedmorice bosanskih Hrvata, koje je Sekretarijat prošle sedmice skinuo sa svog platnog spiska, pripremaju žalbu predsednici Tribunala. Tvrde, naime, da do njih nije stigao "niti pfening" od 4,3 miliona nemačkih maraka koje je udruženje "Hrvatski uznik u Hagu" navodno prikupilo za pomoć njihovim klijentima. "Mi možemo imati široko srce, ali moramo, u krajnjoj liniji, biti plaćeni za svoj rad" - izjavio je u ime opozvanih advokata Petar Pavković, branilac optuženog Vladimira Šantića, najavljujući da će - u slučaju da se njihova žalba ne usvoji - uprkos "širokom srcu" otkazati dalju odbranu.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja