Zapadne zemlje obećale i već počele da dostavljaju svoje obavještajne informacije o kršenjima međunarodnog prava

Politički interesi zapadnih država u kosovskoj su se krizi poklopili s interesima Haškog tribunala - potvrđuju haški tužitelji koji tu situaciju žele što bolje iskoristiti u cilju vlastitih istraga i učinkovitijeg rada . Tužitelji od zapadnih vlada sada traže osjetljive obavještajne informacije o funkcioniranju zapovjednih struktura u SRJ, te žele da se osigura jasan mandat budućih međunarodnih snage na Kosovu da pomažu u istragama i uhite moguće optuženike. Trenutačnu spremnost Zapada na suradnju tužitelji žele iskoristiti i da ubrzaju dosad spori ritam uhićenja optuženih ratnih zločinaca u BiH.

Od prvih dana zračnih udara na SRJ i početka humanitarne krize na Kosovu, zapadne su se zemlje , posebno Britanija i SAD, samoinicijativno okrenule prema haškom tribunalu upućujući javno obećanja da će tribunal ne samo dobivati informacije o kršenjima međunarodnog prava na Kosovu, već i o osobama odgovornim za ta kršenja. Međutim, u dosadašnjem je razdoblju postojanja Tribunala bilo naznaka da neki zapadni pregovarači "trguju pravdom", odnosno da su mogućnost amnestije pred Tribunalom koristili kao ulog u pregovorima sa jugoslavenskim predsjednikom Miloševićem. Interesi politike i interesi pravde često se ne poklapaju jer političari razmišljaju o tome hoće li morati pregovarati s nekim liderima, priznaje glavna tužiteljica Tribunala Louise Arbour/Luiz Arbur.

Iako su prvih tjedana kosovske krize bili nezadovoljni brzinom i količinom dostave obećanih podataka, tužitelji sada potvrđuju da zapadne vlade dobro surađuju i da u Hag pristiže sve više informacija. Osjetljivi obavještajni podaci dosad, u principu, nisu dostavljani Haškom tribunalu, no nakon što su se počeli razrađivati sigurni načini prijenosa takvih podataka, i oni su počeli pristizati u haške dosjee. Tužitelji ne vjeruju da će im države dostaviti apsolutno sve obavještajne podatke koje traže ali će biti zadovoljni ako na temelju onog što im bude dostavljeno budu imali čvrste temelje za optužnice.
Ono što Tribunal svakako ne bi želio je da, nakon sadašnjeg uspješnog "zamaha" suradnje s vladama, ova institucija bude, zbog nekih novih političkih računica, gurnuta u stranu. U osiguravanju svojih zahtjeva(posebno prema državama) Tribunal ovisi o podršci Vijeća sigurnosti UN, koje se nije uvijek pokazalo brzim i djelotvornim u ispunjenju tih zahtjeva. No sadašnji zamah može biti test za buduće odnose suda s državama. "Ako države dostavljaju informacije na temelju kojih budu podignute kvalitetne optužnice, to će učvrstiti međusobnu suradnju i povjerenje i u budućnosti", ocjenjuje portparole Tribunala Jim Landale.

No, kakav bi utjecaj na buduću suradnju imala mogućnost da Tribunal optuži nekog zapadnog zapovjednika zbog određene akcije u SRJ? Tužitelji od početka NATO zračne kampanje u SRJ, upozoravaju da imaju nadležnost i nad snagama NATO jer one djeluju u uvjetima oružanog sukoba na teritoriju pod ingerencijom Tribunala. Čini se, međutim, da je slaba mogućnost da netko iz NATO ili zapadnih zemalja bude optužen jer, kako napominju na Tribunalu, NATO čini maksimalne napore da ne ugrozi civile i stradanja koja su se dogodila nisu rezultat namjernih napada na civile. K tome, tužitelji vjeruju da bi zemlje NATO same preduzele mjere protiv eventualnih povreda međunarodnog humanitarnog prava koju bi učinili njihovi pripadnici, a ne bi čekale da to učini sud u Hagu.

Dijeljenje sadržaja